Četvrtak, 09.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

I Subotica je imala Žutu kuću

Na spomen-ploči postavljeno je cveće u znak sećanja da se žrtva nekadašnjih antifašista ne zaboravlja
I Subotica je imala Žutu kuću
(фото А. Исаков)

Subotica – Ispred Žute kuće u centru Subotice, danas Učiteljskog fakulteta na mađarskom jeziku, a tokom Drugog svetskog rata poznatog mučilišta, antifašisti Subotice položili su cveće sećanja.

Ovo je treća godina kako dr Margareta Bašaragin, predsednica subotičke podružnice organizacije „Ženske studije i istraživanja”, inspirisana proučavanjem literature, a delom i sopstvene porodične istorije, nastoji da otrgne od zaborava sećanje na sugrađanke i sugrađane koji su se opirali nacističko-fašističkom režimu i zbog toga zatvarani i mučeni u Žutoj kući.

– Ove godine navršava se 82 godine kako je ovo zdanje pretvoreno u mučilište za mnogobrojne nevine žrtve fašističkog terora. Fašistička okupatorska vlast je septembra 1941. godine odlučila da pozove gestapovski obučene agente i da dotadašnju banku pretvori u mučilište. Tu su zatvarani, isleđivani, mučeni mnogi naši sugrađani i sugrađanke, neki od njih su i umrli, samo zbog toga što se nisu slagali sa fašističko-nacističkom ideologijom. Dostupna su nam mnogobrojna njihova svedočenja, kroz objavljenu i neobjavljenu građu koja se nalazi u Istorijskom arhivu, ali zabrinjava činjenica da mladi naraštaji danas ne znaju ništa o ovoj kući iako na njoj sasvim uredno stoji spomen-ploča iz 1967. godine sa tekstom „Svedok tvojih sećanja – deo tvoje svesti”. Namera nam je da u organizaciji „Ženskih studija i istraživanja” konstantno svake godine u septembru obeležavamo ovu nemilu godišnjicu i da se trudimo da ne zaboravimo – rekla je dr Bašaragin. Ona je navela da je, istražujući literaturu, kao i sećanja zatočenika, pronašla podatke da je Žuta kuća pretvorena u mučilište jer dotadašnji prostori zatočenja neistomišljenika, poput zatvora na trećem spratu Gradske kuće, logora u starom mlinu u Subotici i u jednom objektu u Bačkoj Topoli nisu više dovoljni za planove okupatora.

Među onima koji su došli da odaju počast stradalima i mučenima bila je i Judita Seneš Skenderović, profesorka u penziji. Njena tetka Magda Seneš Rudić bila je zatvorena i mučena u Žutoj kući.

– Tetka je poticala iz prilično bogate porodice ali se družila s dr Cinklerom i on ju je uvukao u antifašistički pokret i delila je letke. Bila je uhvaćena i zatvorena. Potom je odvedena u Mađarsku i logor Dahau. Pričala mi je kako su ih mučili, ali pamtim da je rekla da je postojalo veliko drugarstvo među zatočenima i svi paketi koji su dostavljani deljeni su između njih – ispričala je Judita Seneš Skenderović.

Miklošt Olajoš Nađ govorio je kao predsednik udruženja građana „Solidarnost” i član Centra – Tito, koji je podsetio na rečenicu jednog od zatočenika da Dante kada je pisao svoje čuveno delo u stvari nije upoznao pakao.

– Nezamislivi su bili načini na koje su ljudi ovde mučeni. Sa ovom inicijativom i ovim odavanjem počasti treba nastaviti svake godine jer ako ne cenimo žrtve fašizma onda će ideologija zla ponovo da jača.

Osnovni motiv i cilj okupljanja u septembru ispred Žute kuće svako je pomen na njene žrtve, ali dr Margaret Bašaragin kaže da je ovo prilika i da se predlože druge konkretne akcije. – To je jedan od načina da uvažavamo našu herojsku prošlost, da pokažemo našim prethodnicama i prethodnicama da cenimo žrtvu koju su oni dali za nas da bismo uživali u miru i slobodi. Ne treba da zaboravimo da su oni ovde zatočeni bili različite veroispovesti, govorili su različite jezike i bili različite nacionalnosti, ali su bili žrtve nacističko-fašističkog režima.

Podsetila je da su prošle godine pokrenuli inicijativu da se obnovi bista pogubljene antifašistkinje Lole Vol, koja je nestala sa prostora fabrike „Slavica”.

– Inicijativa je prihvaćena ali ovogodišnji gradski budžet za restauraciju spomenika nije bio dovoljan i za to. Srećom, autorka, vajarka Vera Gabrić Počuća sačuvala je original i moguće je ponovo izliti, ali je potrebno naći pogodnije mesto za njeno postavljanje, jer fabrika ne radi i to je privatan parking. Ove godine skrećemo pažnju na činjenicu da se na samom ulazu u Gradsku kuću nalaze neobeleženi tragovi metaka nastali prilikom streljanja naših sugrađanki i sugrađana tokom prvih dana okupacije. Postoje fotografije tela koja leže neposredno nakon pogubljenja, a tragovi od metakase samo kao usmeno predanje prenose na mlađe generacije. Bilo bi korektno da se pločom ili u nekom drugom obliku obrati pažnja na to – rekla je dr Bašaragin.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.