Četvrtak, 09.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
U SUSRET KRSTOVDANU – SLAVI PRAVNOG FAKULTETA U BEOGRADU

Studenti prava uče svoj zanat i u praksi

Nastavnici upućuju studente na praksu u sudove i tužilaštva, a zajedno sa njima vežbaju pisanje akata, pravničku argumentaciju i javni nastup. – Amfiteatar pretvoren u savremenu sudnicu
Studenti prava uče svoj zanat i u praksi
Правни факултет у Београду је изнедрио читав низ изузетно важних личности у Србији (Фото Марко Спасојевић)

Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu u jeku je priprema za svoju slavu Vozdviženje Časnog krsta, u narodu poznatu kao Krstovdan, koju marljivo i sa radošću iščekuje. Iznedrio je u svojoj istoriji čitav niz izuzetno važnih ličnosti u Srbiji, koji su bili njegovi profesori ili studenti. I danas je to veoma upadljivo, jer na ovom fakultetu su diplomirali mnogi aktuelni nosioci najviših pravosudnih funkcija, značajni privrednici, ambasadori, ministri, pa i predsednik Republike.

Pitali smo profesora dr Milana Škulića, šefa Katedre za krivično pravo Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu i sudiju Ustavnog suda Srbije, kako ocenjuje pripremljenost za rad u praksi studenata koji završe ovaj fakultet, jer ponekad provejava da „friško” diplomirani pravnici nisu u stanju ni „najobičniju tužbu da napišu”.

– Mnogi studenti Pravnog fakulteta, koji se tokom studija opredele za sticanje i određenih praktičnih znanja, imaju čitavo obilje raznovrsnih mogućnosti, bilo pohađanjem pravnih klinika, kurseva i predmeta posvećenih pisanju pravnih akata, bilo zahvaljujući klasičnim vežbama iz pozitivnopravnih predmeta, poput krivičnog procesnog prava i građanskog procesnog prava – kaže profesor Škulić.

Ističe i da je zahvaljujući svom postdoktorskom usavršavanju u Nemačkoj, te učešću u nizu međunarodnih konferencija i studijskih poseta pravosudnim ustanovama i pravnim fakultetima širom Evrope, ali i u SAD i u Kanadi, stekao utisak da nije cilj modernih studija prava da studenti nauče da savršeno „zanatski” pišu tužbe i druge pravne podneske, jer se to u osnovi veoma brzo nauči u praksi. I sam se u to uverio kada je nakon diplomiranja, a pre nego što je postao asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, dve godine radio kao pripravnik u Opštinskom sudu u Pančevu.

– Svako ko poznaje praksu, dobro zna da često zapisničar u sudu bolje zna da napiše neki svakodnevni podnesak nego novopečeni (pri)pravnik, ali taj isti zapisničar najčešće neće suštinski mnogo znati o pravu, a svaki pravnik koji je na kvalitetnom pravnom fakultetu, kakav je Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, naučio da valjano pravnički rezonuje, veoma će lako i brzo naučiti da sastavlja raznovrsne podneske. U tome je i suština obrazovanja na modernim pravnim fakultetima širom sveta, pa i u Beogradu – kaže dr Milan Škulić.

Podseća da je to veoma lepo i slikovito objasnio dr Živojin Aleksić, legendarni profesor Kriminalistike na Pravnom fakultetu u Beogradu.

– Objašnjavajući ključnu razliku između visokoobrazovanih eksperata i ljudi srednjeg nivoa obrazovanja, koji poseduju određenu korisnu i dragocenu veštinu, profesor Aleksić je rekao da u praksi često neke babice znatno bolje porađaju žene nego specijalizovani lekar ginekolog, ali iste te ekstremno korisne babice, za razliku od specijalizovanih lekara, nisu, naravno, sposobne da izvedu carski rez ili drugu komplikovanu medicinsku intervenciju – ispričao nam je dr Škulić.

Koordinator za pravnu praksu Pravnog fakulteta u Beogradu, dr Ivana Miljuš, docent na predmetu Krivično procesno pravo, ističe da ovaj fakultet, pored sticanja nesporno značajnih teorijskih znanja, poslednjih decenija naročito neguje i unapređuje sticanje praktičnih znanja i veština.

– O tome svedoče relativno noviji vidovi nastave – obavezna studentska praksa u pravosuđu, upravi i u privredi. Kako bi što intenzivnije osvetlili i približili studentima blisku profesionalnu budućnost, nastavnici i saradnici upućuju studente na praksu u sudove i tužilaštva – kaže dr Ivana Miljuš.

Rad u pravosuđu i privredi omogućava studentima da stiču praktične veštine, da na pravi način u svakodnevnim radnim zadacima spoje teorijska i praktična znanja, bolje razumeju obaveze i odgovornosti pravnika, rad institucija i privatnih praksi, oblikuju kritički odnos prema pravnim normama, vešto ih tumače, izdvoje relevantne činjenice i „pravni problem” i pronađu rešenje.

– Brojne simulacije suđenja, u okviru vežbi na pojedinim predmetima i mnogim studentskim takmičenjima, izvode se u amfiteatru VIII, koji je preobražen u sudnicu sa savremenom opremom, u potpunosti u skladu sa pravilima procesnog prava. Studentima „sude” sudije, javni tužioci, advokati i nastavnici. Mentori iz reda nastavnika i saradnika, upućuju studente da „slušaju suđenja”, u prostorije javnih tužilaštava i u advokatske kancelarije. Često sa koleginicama, kolegama i studentima odlazim radi studentske prakse u sudove i tužilaštva i uvek smo dočekani uz toplu reč dobrodošlice. Vežbamo pisanje pravnih akata, pravničku argumentaciju i javni nastup – kaže da Ivana Miljuš.

Studenti imaju priliku i da pohađaju nastavu iz posebne veštine „Nomotehnika” – pisanje pravnih akata. Tokom cele školske godine uče i vežbaju ovu veštinu u oblastima javnog i privatnog prava.

– Na nama je da naše studente što bolje pripremimo za ono što ih očekuje u njihovom profesionalnom radu. Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu sa nestrpljenjem očekuje da u svetlosti teorijskih temelja i stubova znanja i praktičnih iskustava i veština, objedinjenih u celovitost, na svečanostima koje slede otvori vrata generacijama budućih pravnika – poručuje na kraju dr Ivana Miljuš.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.