Ponedeljak, 08.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Podrška mentalnom zdravlju dece i mladih

Potpisani dokument definiše uloge i odgovornosti resora u oblasti zaštite mentalnog zdravlja najmlađih, rekla je Dejana Kostadinova, direktorka Unicefa u Srbiji
 Podrška mentalnom zdravlju dece i mladih
(Фото К. Ђорђевић)

Ministri zdravlja, prosvete, ljudskih i manjinskih prava i predstavnici ministarstva turizma, rada i brige o porodici potpisali su juče Memorandum o razumevanju, sa ciljem da se unapredi sistem podrške mentalnom zdravlju dece i mladih u Srbiji.

Memorandum, koji jasnije definiše raspodelu resursa, uloge i odgovornosti resora u oblasti zaštite mentalnog zdravlja dece, adolescenata i mladih, potpisan je na drugoj Međunarodnoj konferenciji posvećenoj mentalnom zdravlju i psihosocijalnoj podršci mladih pod nazivom „Ne ostavljajte nas za kasnije”, a kako je prilikom otvaranja ove konferencije istakla Dejana Kostadinova, direktorka Unicefa u Srbiji, šest ključnih ministarstava pokazalo je jedinstvo potpisivanjem Memoranduma o razumevanju.

„Na taj način učvrstili su svoju posvećenost unapređenju emocionalnog blagostanja dece, adolescenata i mladih u Srbiji. Kolektivna obaveza koju su preuzeli je više od sporazuma – ona znači ulaganje u našu zajedničku budućnost, ali je ujedno i dokaz da je ulaganje u mentalno zdravlje pojedinca ulaganje u otpornost naše zajednice. Svako dete zaslužuje pravo na dobro mentalno zdravlje i blagostanje, posebno ako se imaju u vidu nalazi Unicefove „U-Report” ankete iz avgusta koji pokazuju da je oko 47 odsto mladih istaklo da ne traži pomoć stručnjaka, jer smatra da je to znak slabosti i plaše se osude okoline. Skoro polovina mladih u Srbiji koristi društvene mreže i internet kao izvor informisanja o tome kako brinuti o mentalnom zdravlju, dok samo pet odsto vidi nastavnike, a sedam odsto zdravstvene radnike kao nekog s kim mogu da razgovaraju o svojim problemima”, rekla je Kostadinova.

Ministarka prosvete dr Slavica Đukić Dejanović istakla je značaj jačanja sistema za reagovanje u krizama i univerzalni pristup uslugama zaštite mentalnog zdravlja za adolescente i mlade širom zemlje.

„Neprepoznati problemi mentalnog zdravlja mladih utiču na njihovu interakciju u zajednici, kao i odnose koje grade sa drugima. Zato je od neprocenjive važnosti jačanje intersektorske saradnje i koordinisano delovanja svih nadležnih institucija u cilju ranog prepoznavanja i pravovremenog reagovanja u situacijama jer svi zajedno treba da radimo na podizanju svesti o očuvanju mentalnog zdravlja u zajednici. Odlukom Vlade Srbije, do kraja ove školske godine trebalo bi da bude zaposleno oko 250 psihologa i pedagoga u osnovnim i srednjim školama, a dugoročni cilj jeste da svaka obrazovna ustanova ima jednog psihologa”, istakla je dr Slavica Đukić Dejanović.

Podsećajući da jedan od sedam adolescenata u svetu ima problem sa mentalnim zdravljem, kao i da je suicid jedan od glavnih uzroka smrtnosti u adolescenciji, direktorka Instituta za mentalno zdravlje dr Milica Pejović Milovančević istakla je da rezultati nacionalnog istraživanja o mentalnom zdravlju govore da u uzrastu od 18 do 25 godina ima značajno više psihičkih poremećaja u odnosu na ostale starosne grupe.

„Mentalno zdravlje i blagostanje dece i mladih zaslužuju ključno mesto kad je u pitanju javno zdravlje kao i prevencija mentalnih poremećaja. Planetarni podaci govore da polovina svih psihičkih poremećaja počinje pre 15. godine, a čak 75 odsto svih poremećaja počinje pre 25. godine, a nacionalna statistika svedoči da samo trećina mladih dobije pravovremenu intervenciju, kao i da u proseku prođe deset godina od pojave prvih simptoma do traženja pomoći. U našoj zemlji je i dalje najdominantniji medicinski model pružanja podrške mladima s problemima mentalnog zdravlja, a u svetu se sve više govori o pristupu ’korak po korak’, gde se usluge pružaju u različitim sektorima i nivoima po principu psihosocijalne podrške. Potpisivanjem memoranduma ostvaruje se mogućnost pružanja podrške našim najmlađima na svim nivoima i svim sistemima gde deca i mladi borave”, rekla je prof. dr Milica Pejović Milovančević, direktorka Instituta za mentalno zdravlje.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Саша
Која је сврха плаћања обавезног пореза? Да вас министарство лечи зато што живите у окружењу стреса и немаштине? Или је циљ слободе да се смање порези и да сами себи будете доктор а ако не можете да имате да сами платите?

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.