Petak, 05.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
SEĆANjE NA ŽRTVE I HEROJE

Trijumfalna jesen na kraju Velikog rata

Trijumfalna jesen na kraju Velikog rata
Српска војска прелази Ибар код Краљева у октобру 1918, током завршних операција ослобађања отаџбине (Фото Музеј жртава геноцида)

Posle proboja Solunskog fronta 15. septembra 1918, srpska vojska je nezadrživo krenula u juriš i gonjenje neprijatelja. Već 12. oktobra, Prva armija pobedonosno je ušla u Niš, srpsku ratnu prestonicu. Bio je to ne samo strateški već i simbolički važan čin, čime je oktobar 1918. upisan u istoriju i kao ključni mesec pobede u Prvom svetskom ratu. Pet dana nakon oslobođenja Niša, Prva armija nastavila je napredovanje. Konjička divizija gonila je austrougarske trupe prema Aleksincu, Moravska divizija prema Paraćinu i Ćupriji, a Drinska divizija prema Kruševcu i Kragujevcu. Od 18. do 21. oktobra Prva armija je slomila nemački otpor kod Stalaća i Ražnja i potpomognuta jedinicama francuske armije nastavila prodor ka Dunavu i Savi.

Gotovo istovremeno, 22. i 23. oktobra srpske trupe oslobađaju Kraljevo, Paraćin i Varvarin, a 25. oktobra i Čačak. Nakon teških trodnevnih borbi, 26. i 27. oktobra sloboda je stigla u Ćupriju, Jagodinu i Kragujevac. Time su stvoreni uslovi za proterivanje okupatora iz Podunavlja i Braničeva – srpska vojska je 29. oktobra ušla u Požarevac, a dan kasnije u Smederevo.

Borba se krajem oktobra s kopna proširila na reke – srpska vojska je morala da neutrališe austrougarsku ratnu flotilu na Dunavu, koja je dejstvovala s plovila kod Grocke, Vinče, Višnjice i Slanaca. Tako je i za prestoni Beograd otvorena kapija pobede, kroz koju su oslobodioci prošli prvog novembarskog dana 1918.

Proterivanje okupatora s teritorije Kraljevine nije značilo i kraj rata za srpsku vojsku. Kako je u skladu s proklamovanim ratnim ciljevima sredinom oktobra 1918. ponovio predsednik vlade Nikola Pašić, „Srbija smatra svojom nacionalnom dužnošću da oslobodi Srbe, Hrvate i Slovence koji su živeli u Austrougarskoj monarhiji, ne sputavajući im pri tom pravo na samoopredeljenje”. Oružana i diplomatska borba za stvaranje države Južnih Slovena nastavljena je do 1. decembra 1918. godine, kada je proglašena Kraljevina SHS.

Pobedu u Prvom svetskom ratu Srbija je platila najvrednijim što je imala. Od 852.000 vojnika poginulo je ili od posledica ranjavanja i epidemija preminulo njih 402.435. U zarobljeništvu je umrlo 81.214 vojnika. Stradalo je i 845.000 civila, računajući i žene i decu. Prema podacima iznetim na Konferenciji mira u Parizu, Srbija je u Velikom ratu izgubila 1.247.435 ljudskih života, ili gotovo trećinu predratne populacije. Ako se ovoj brojci dodaju i teški invalidi nesposobni za samostalan život i privređivanje, gubici se penju na 1.511.415 ljudi. Uz sve navedeno, posle rata je ostalo i oko pola miliona siročadi i nedorasle dece bez hranioca porodice.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Deda
Ako se uzmu u obzir poslednje recenice ovog clanka (vrlo realne), reci TRIJUMFALNA JESEN u naslovu nisu prilagodjene istini.
Радован
И увек дилема “Да ли ће слобода умети да пева као што су сужњи певали о њој”

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.