Izručili bi Camgoza Turskoj, ali uvek nešto „iskrsne”
Od našeg dopisnika
Podgorica – Potpredsednik vlade Aleksa Bečić saopštio je da država Turska sigurno ne gleda blagonaklono na dešavanja u Crnoj Gori u slučaju izručenja državljanina Turske Binala Camgoza. Komentarišući odluku ministra pravde Andreja Milovića da Turskoj ne izruči njihovog državljanina, što je urađeno bez konsultacija s Bečićem, poručio je: „To se više neće dešavati, od sada ću biti upućen u sve bitne odluke”.
Camgoz je uhapšen 6. jula 2022. godine u Podgorici. Mesec dana ranije, koristeći falsifikovani pasoš, u Budvi je osnovao kompaniju „Lajon i D”. Iz Uprave policije tada je saopšteno da je kod sebe imao falsifikovani pasoš na kojem je upisano ime Mehmet Alibajhan i da je uhapšen po međunarodnoj poternici koju je za njim raspisala Turska. Negirao je krivicu, a na saslušanje je sproveden uz jake mere obezbeđenja – u podgoričko tužilaštvo dovezen je u invalidskim kolicima, pokriven pancir ćebetom.
On je od Crne Gore zatražio politički azil, ali vlast o tome za sada ćuti. Ankara tvrdi da ga potražuje zbog „sumnje u stvaranje kriminalne organizacije i pokušaj ubistva”. Nakon izdržane zatvorske kazne određen mu je ekstradicioni pritvor, iz kojeg je izašao nedavno, kad je premešten u Prihvatilište za strance, gde je bio pod vanrednim merama obezbeđenja.
Sadašnji ministar pravde Andrej Milović nedavno je odbio da Camgoza izruči Turskoj, pravdajući svoju odluku narušenim zdravstvenim stanjem stranca i etničkom pripadnošću, iako je odluka Višeg suda još 1. juna 2023. godine postala pravosnažna. Tom presudom utvrđeno je da su ispunjeni uslovi za ekstradiciju. Spekulisalo se, na osnovu nezvaničnih izvora, da je Agencija za nacionalnu bezbednost (ANB) utvrdila da Camgoz predstavlja opasnost po bezbednost Crne Gore.
Bečić je rekao da je Sektor za borbu protiv korupcije i kriminala saopštio da je reč „o vođi jedne od visokorizičnih kriminalnih grupa koji je u svojoj matičnoj državi optužen za brojna najteža krivična dela”.
„Ministarstvo unutrašnjih poslova dva puta je odbilo zahtev gospodina Binala za međunarodnu zaštitu. Nakon toga je Upravni sud potvrdio da je MUP bio u pravu i odbio žalbu na rešenja. Odlukom Upravnog suda stvoreni su uslovi za njegovo izručenje, odnosno za donošenje odluke od strane ministra pravde. Tužilaštvo je na fonu onoga što je MUP utvrdio i kažu ’Mi smatramo da treba da bude u pritvoru’, ali sudija Osnovnog suda odlučuje da je dovoljno da bude u stanu i da mu bude zabranjen izlazak iz stana”, rekao je Bečić.
Međutim, iako su prvo Viši, a potom i Apelacioni sud, ocenili da su ispunjeni uslovi, tadašnji ministar pravde Marko Kovač nije doneo odluku o ekstradiciji, jer zakon onemogućava izručenje dok je u toku proces odlučivanja o zahtevu za azil.
„Shodno diskrecionom ovlašćenju ministra pravde, u toj situaciji jedino je bilo moguće doneti odluku o odbijanju izručenja. Nisam smatrao da treba da se odbije izručenje, ali u tom trenutku zbog egzistiranja procesa dobijanja azila – o čemu je informacija već bila objavljena u medijima, nisam mogao da donesem odluku o izručenju”, rekao je tada Kovač.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


