Niže plate zbog rada na daljinu
Rad na daljinu mogao bi radnicima doneti niže plate u evropskim kompanijama, jer firme traže priliku da povećaju proizvodnju i smanje troškove, pokazuju istraživanja. Udaljene radne pozicije brzo nestaju i menjaju se hibridnim načinima rada, dok kompanije, uključujući tehnološke gigante širom sveta, dolaze na naslovne strane zbog zahteva zaposlenima da se vrate u kancelarije, u preokretu trenda za koji su mnogi mislili da će se zadržati. Nedavna studija koju je objavila platforma za upravljanje potrošnjom „Pleo” sugeriše da gotovo jedno od pet evropskih malih i srednjih preduzeća razmatra smanjenje plata za radnike na daljinu, preneo je portal Investitor.me.
Ideja da se radnicima na daljinu plaća manje nije nova, ali debata je i dalje u toku. Dok jedni tvrde da nedostatak putovanja na posao i sloboda udaljenih radnika da žive gde žele može rezultirati manjom platom, drugi kažu da su radnici na daljinu podjednako produktivni kao i njihove kolege na licu mesta i čak smanjuju troškove za poslodavce, pa bi njihov rad trebalo da bude jednako nadoknađen.
Usprkos velikom broju onih koji traže posao, a koji odbijaju da naprave kompromis u vezi s udaljenim pozicijama, poslodavci se povlače i okreću se hibridnim ponudama, kao svojevrsnom kompromisu između željene fleksibilnosti zaposlenih i cilja kompanije za fizičkim prisustvom zaposlenih. U decembru 2023. ta brojka u SAD-u je bila relativno niska, s udaljenim mogućnostima rada koje su iznosile jednu desetinu ukupnog broja pozicija. U Evropi je, međutim, prilično visoka: u Velikoj Britaniji 43 odsto pozicija su bile hibridne opcije, dok ih je Francuska imala 31 odsto. U Nemačkoj je isti procenat poslova objavljenih na „LinkedIn” mreži oglašen kao hibridne pozicije. U međuvremenu, udaljene radne pozicije primaju skoro pet puta veći udeo prijava u odnosu na dostupne poslove, prema platformi društvenih medija usmerenoj na poslovanje.
U ovdašnjem Zakonu o radu nisu dovoljno rešena pitanja oko rada na daljinu, u smislu obezbeđivanja sredstava za rad i naknade troškova za upotrebu tih sredstava, osiguranja u slučaju povrede na radu, trajanja radnog vremena... Dok nadležni podsećaju da je rad od kuće omogućen kroz aktuelni Zakon o radu, i to članovima 42 i 50, a to znači da je regulisan samo kao vrsta ugovora o radu i kao povremeno obavljanje poslova od kuće, uz saglasnost zaposlenog i poslodavca, stručnjaci za radno pravo i sindikati napominju da to ipak nije dovoljno dobro definisano niti su time zaštićena prava radnika. Podsećaju da nisu dovoljno precizno zakonom regulisane tačke koje se odnose na nadzor poslodavca i efikasnost radnika koji radi od kuće. Sporno je i pitanje obezbeđivanja sredstava za rad, jer je u inostranstvu uobičajeno da poslodavac daje kompenzaciju zaposlenom zato što upotrebljava svoju internet vezu i kompjuter, a ako to nije u mogućnosti, onda treba da mu to sam obezbedi. Tu su i nedoumice oko osiguranja radnika od povrede na radu, pa bi trebalo bolje precizirati šta je povreda na radu ako se rad obavlja od kuće.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


