Sreda, 08.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Tisa i banjski turizam uzdanica Kanjiže

Važno nam je da iskoristimo mogućnosti koje nam pruža naš položaj, to da smo na granici sa Evropskom unijom, i želimo da budemo najlepše lice Srbije na samom njenom pragu, kaže predsednik opštine Kanjiža
Tisa i banjski turizam uzdanica Kanjiže
Чекање такозваног тиског цвета (Фото А. Исаков)

Kanjiža – Prošle godine u opštini Kanjiža ostvareno je preko 51.000 noćenja, a naselje je posetilo oko 11.000 turista. Ovi podaci govore da se turizam u severnoj potiskoj opštini vratio na nivo od pre kovida, odnosno iz 2019. godine.

U Kanjiži smatraju da to nije slučajno jer je poslednjih godina veoma mnogo uloženo u razvoj turističkih potencijala i vidljivost opštine u ponudi i u našoj zemlji i u susedstvu. Otvoren je Turistički informacioni centar, organizovani brojni programi.

Kanjiža ima turističku ponudu koja je prava retkost – cvetanje Tiskog cveta je prirodni fenomen koji svake godine privlači najveći broj turista. Tada, obično u junu, na obalu Tise sjati se nekoliko hiljada zadivljenih posmatrača jedinstvene pojave.

Obala Tise u Kanjiži je izuzetno dobro uređena i veliki broj meštana, ali i stanovnika iz okoline ovamo dolaze da se rashlade i plivaju u reci. Tisa je jedan od turističkih dragulja o kome se vodi računa. Opština Kanjiža prečišćava sve otpadne vode i tek tako ih ispušta u reku, ispričao je za „Politiku” Robert Fejstamer, predsednik opštine.

„Mi smo mala opština, sa 20.000 stanovnika i važno nam je da iskoristimo mogućnosti koje nam pruža naš položaj, da smo na granici sa Evropskom unijom, i želimo da budemo najlepše lice Srbije na samom njenom pragu”, rekao je Fejstamer.

Predsednik kanjiške opštine ističe da bez izuzetka svake godine ulažu bar pet miliona dinara u uređenje obale pored reke, koja je i jedina potiska opština koja nije betonirala pristup vodi.

Opština Kanjiža je i tranzitno područje za više stotina hiljada turista koji godišnje pređu kroz njenu teritoriju idući ka našem najfrekventnijem graničnom prelazu Horgoš i susednom Horgoš 2. Od toga, kaže Fejstamer, opština Kanjiža nema koristi, ali ima stalne troškove.

„Na prostoru naše opštine je rečni granični prelaz u Kanjiži, drumski i železnički u Horgošu, i to je vid opterećenja sa kojim se nosimo. Bilo šta da se dogodi u zoni pograničnog saobraćaja, bilo da je reč o nekom komunalnom, infrastrukturnom, zdravstvenom bilo o bezbednosnom problemu, dakle da li treba da angažujemo kola hitne medicinske pomoći ili vatrogasce, to sve pada na teret opštine”, nastavlja priču Fejstamer. Za to, kaže, nikada do sada nisu dobili nikakvu pomoć od države, a značio bi im policijski čamac ili sanitarno vozilo.

Rukovodstvo kanjiške opštine uvereno je da uz postojanje banje, programa u okolnim naseljima, kao i privlačenje turista u tranzitu može da bude jedna od kičmi turizma u naselju. „Imamo pripremljenu projektnu dokumentaciju za uređenje centra i Velikog parka, objekta Vigado, priobalja, omladinskog kampa, turističko-sportskog centra na sedam hektara, ali svaki od njih zahteva velika ulaganja koje opština ne može sama da realizuje. Pokazalo se da interesovanje turista za dolazak ovamo prevazilazi brzinu sa kojom mi razvijamo infrastrukturu”, kazao je Fejstamer.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Петар
Уз сво уважавање, некад су имали и феноменалне плочице тј. керамику Потисје од горње, беле каолинитске глине познате у Војводини. Али откада троше махом ону преосталу, доњу, плаву илит-монторионитску глину, и квалитет керамике је логично драстично опао. Није то та сировина. Ретко ко их тражи а били су синоним квалитета, узданица Кањиже. И није то кварило нимало туризам и екологију. Или да мењају пословну политику или ће трпети последице. Хвала на објави.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.