Četvrtak, 04.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Srpskog modernizma ne bi bilo bez Pariza

Izložba „Inspirisani Francuskom” u Novom Sadu obuhvata odabrana dela naših poznatih umetnika, nastala pod uticajem koji su dolazili iz Grada svetlosti
Srpskog modernizma ne bi bilo bez Pariza
Сава Шумановић „Два акта”, 1926. (Фото: С. Ковачевић)

Novi Sad – Inspirisani Francuskom, galeristi iz Galerije Matice srpske predstaviće ljubiteljima umetnosti na novoj izložbi u Novom Sadu neka od remek-dela naših slikara, kao i veze srpske i francuske kulture, ne samo u likovnoj umetnosti, nego i u gastronomiji, književnosti, kinematografiji i modi, kroz bogat prateći izložbeni program. Mart je možda pravo vreme za preplitanje takvih niti, jer je ovaj mesec u znaku frankofonije u celom svetu.

Izložba „Inspirisani Francuskom”, koja će svečano biti otvorena u večeras u 19 sati, postavljena je u saradnji sa Francuskim institutom u Srbiji, a posetioci imaju vremena do 26. maja da vide odabrana umetnička dela Save Šumanovića, Bogdana Šuputa, Petra Dobrovića, Milana Konjovića, Peđe Milosavljevića, Ljubice Cuce Sokić, Lazara Vozarevića, Miće Popovića i Đorđa Jovanovića.

– Poznata je stvar da ne bi bilo srpskog modernizma bez Pariza kao centra umetnosti 20. veka. Kako su ti uticaji stizali, kako su se ogledali u našem slikarstvu, upravo predstavlja ova izložba – kazala je uoči otvaranja galerijska upravnica Tijana Palkovljević Bugarski na konferenciji za medije.

Galerija nastoji, ne samo ovom izložbom već i ranije prikazanom – „Inspirisani Italijom”, da pokaže kako naša umetnost, po rečima upravnice, pripada širem evropskom kontekstu.

Za novu priliku o francusko-srpskim vezama u umetnosti odabrano je oko šezdeset dela iz kolekcije ove galerije, kao i četiri slike i jedan crtež iz privatnog vlasništva. Reč je uglavnom o umetničkim delima nastalim između dva svetska rata, ali i kasnije.

– Inspirisanost Francuskom, u većini slučajeva, za srpske umetnike značila je inspirisanost Parizom. Najveći deo umetničkih radova prenosi upravo tu priču. Pariz je na neki način bio san brojnih srpskih umetnika. San koji su mnogi sanjali, a samo pojedini ostvarili – kazala je autorka izložbe Ivana Rastović, kustoskinja.

Inspiracije su pronalazili u šetnji gradom, širokim bulevarima, parkovima, trgovima, modernim zdanjima, muzejima i galerijama, pa je to za izložbu odredilo tematske celine. Jedna od njih tiče se tih pariskih prizora samog grada, ali su teme i svet zabavnog društvenog života, zatim pejzaž, s obzirom na putovanja umetnika po južnoj Francuskoj i Azurnoj obali, kao i akt.

– Srpski modernisti u tom međuratnom periodu, kroz dodir sa pariskom školom i umetnicima zapravo uvode temu akta u naše slikarstvo. U tom kontaktu, donose jednu drugačiju interpretaciju akta: on postaje oslobođena predstava nagosti – kaže autorka.

Takođe, jedna tematska celina bavi se uzorima na koje su se ugledali naši slikari modernisti, a to je bio, kako navodi kustoskinja, širok dijapazon svetskih i evropskih umetnika pariske škole.

– To je bila neka vrsta kreativnog traženja. Ti uticaji u srpskom slikarstvu nisu prerasli u pravce i škole, već su se ponekad javljali, da bi nekad u potpunosti nestajali – objašnjava ona.

Prvi koji je u Pariz stigao bio je Đorđe Đoka Jovanović, umetnik koji je predstavljen na izložbi sa tri skulpture.

Direktor novosadskog ogranka Francuskog instituta u Srbiji Simon Šonbrot rekao je da saradnja sa Galerijom Matice srpske ulazi u drugu deceniju.

– Ne samo da smo inspirisani Francuskom kroz slike, nego smo tu isto da razmenjujemo sve ono što je interkulturalno, sve druge vrednosti koje su veoma značajne, između Srbije i Francuske – rekao je Šonbrot.

Na svečanom otvaranju izložbe očekuje se obraćanje ambasadora Francuske Pjera Košara, kao i ambasadorke Grčke Marie Levanti koja je i predsednica grupe frankofonih ambasadora. Oko 20 sati je koncert grupe „Klo klo” u velikoj galerijskoj sali.

Stručna vođenja kroz izložbu su vikendom od 13 i 17 časova.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.