Od Triglava do Đevđelije

Kada smo bili od Triglava do Đevđelije, bilo je kako je bilo. A onda se desilo, ono što se desilo, svi smo se podelili. Na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Beogradu tu su, gotovo, svi iz bivših jugoslovenskih republika. Najozbiljniji su ujedinjeni (ali i pojedinačni) izdavači iz Hrvatske, koji su zauzeli skoro čitavu jednu ulicu u hali 14.

„Školska knjiga” iz Zagreba, koja objavljuje udžbenike, stručnu literaturu, leksikografske knjige, ponudila je beogradskim ljubiteljima knjige i neke druge naslove. Vesna Lucijanić, rukovodilac izvoza, ukazuje nam na knjige koje bi, možda, bile zanimljive srpskim čitaocima. Hrvoje Hitrec je autor knjige „Hrvatske legende”, u kojoj je 37 legendi o zgodama iz života Hrvata. Povodom 55-godišnjice umetničkog rada, objavljena je monografija „Antun Vrdoljak”, na 170 strana, uz mnogo fotografija, o profesionalnom i privatnom životu Vrdoljaka. Dalibor Brozović je autor knjige „Neka bitna pitanja hrvatskog jezičkog standarda”, u kojoj su sakupljeni radovi objavljivani od 1972. do 1985. godine. Monografiju o slikaru Gabrijelu Jurkoviću (od realizma do secesije, od simbolizma do impresije) napisala je Ivanka Reberski. Zapaženo mesto na štandu zauzima i „Povijest Hrvata (od 1918. do danas)”, u tri toma. Prvi je objavljen 2003, drugi 2005. i treći 2007. godine, kao i Sabrana dela Marije Jurić Zagorke, u dvanaest tomova. Monografija Iva Bralića „Hrvatski nacionalni parkovi”, koja je već objavljena na engleskom i nemačkom, sada se pojavila i na francuskom.

Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta”, sa sedištem u Zagrebu, smešteno je u hali I, u areni. Čedomir Višnjić, predsednik društva, smatra da je najvažnija trinaesta sveska „Letopisa”, koja se, kao i sve prethodne, bavi sadašnjošću i perspektivom Srba u Hrvatskoj. Ukazuje nam i na studiju Miljkana Maslića (1922-1985), pod naslovom „Šuma i sjekira”, na knjigu Radovana Kovačevića „Čuvari jarbola”, knjigu izabranih pesama Zdravka Krstanovića, koja se tako i zove – „Izabrane pjesme” i zbirku Nebojše Devetka „Uzalud tražeći”.

Pored SKD „Prosvjeta” iz Zagreba je Zavod za udžbenike i nastavna sredstva iz Istočnog Sarajeva. Na njihovom štandu dominira monografija „Kosovo i Metohija” (prošlost, pamćenje, stvarnost), čiji su autori Momčilo Pavlović i Predrag J. Marković. U blagoslovu za ovu knjigu, patrijarh Pavle kaže: „Ako izgubimo ljude – čemu zemlja. Sa mesta na kome se nalazim, pozivam vas da ostanete u mestima i na zemlji gde su živeli naši preci koji su, takođe, bili u slobodi i ropstvu. Izdržimo do kraja, iako je vreme strašno”.

Dragan S. Marković je vlasnik firme „University press” iz Sarajeva, koja se bavi plasmanom knjiga na „južnoslovenskim jezicima”. U BiH ima knjiga iz Srbije, jer su i po ceni konkurentne. U Srbiji, zbog knjižarskih razloga, mnogo je manje knjiga iz BiH. U BiH ima, kaže naš sagovornik, tridesetak ozbiljnih izdavačkih preduzeća.

Kuća „Šahinpašić” osnovana je 1989. godine, izdavaštvom se ozbiljno bavi od 1995. Objavili su, do sada, oko trista naslova. Njihova hit-knjiga je roman Miljenka Jergovića „Sarajevski Marlboro”, koja govori o sudbini Bošnjaka, Hrvata i Srba u ratom zahvaćenom Sarajevu. Dragomir Gajević je autor knjige „Tin Ujević u Sarajevu”. Ova izdavačka kuća je objavila i izabrana dela nobelovca Nagiba Mahfuza, u osam knjiga i izuzetno reprezentativnu monografiju o slikaru Safetu Zecu.

Zadužbina „Petar Kočić” iz Banjaluke, zajedno sa novosadskim „Prometejom”, objavila je Kočićevu pripovetku „Mrgud”, pisanu u Beču 1902. godine. Knjigu s divnim Kočićevim rukopisom i prevodom na nemački priredio je Nikola Vukolić. Dvojezično, na srpskom i nemačkom, objavljena je i Kočićeva pripovetka „Jablan”. Zadužbina je objavila još dve zanimljive knjige: „Osam savremenih američkih pjesnika”, na engleskom i srpskom, u prevodu Petra Pende, i „Osam savremenih britanskih pjesnika”, u prevodu Tatjane Bijelić.

„Mladinska knjiga”, sa sedištem u Beogradu, ćerka istoimene izdavačke kuće iz Slovenije, najavljuje knjigu „Vasiona”, o istoriji astronomije i razvoju svemirskih letova, koja će se pojaviti do kraja godine. Posebnu pažnju privlači knjiga Mira Simčića „Tito – bez maske”, jednog od retkih novinara koji je uspeo da dođe do dosijea 36 iz fonda CK SK Slovenije.

Na Sajmu knjiga je i više izdavača iz Crne Gore. Na štandu „Oktoiha” dominiraju Sabrana dela Miloša Crnjanskog u 16 tomova, koja je ova kuća objavila zajedno sa „Štamparom Makarijem”. „Unireks” iz Podgorice je objavio Ovidijeve „Metamorfoze”. Spev sa starolatinskog metrički je preveo, uvodnu studiju i komentare napisao Marko Višić. Antologiju „Zlatna knjiga ljubavi”, u kojoj su sakupljene najlepše ljubavne pesme iz svetske poezije, priredila je Natalija J. Brajković. Na štandu „Unireksa” može se kupiti i luksuzno izdanje „Gorskog vijenca”, na srpskom i ruskom (prevod Aleksandra Šumilova), koje je rađeno u koži i drvetu. Sajamska cena je 12.000 dinara.

Šetnja po štandovima izdavačkih kuća iz bivše Jugoslavije pokazuje nam da je i dalje mnogo više onoga što nas spaja, nego onoga što nas razdvaja.