Četvrtak, 09.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Štampara prve knjige ne predaju zaboravu

U kolofonu četvorojevanđelja monah zapisa: Po volji Oca, po zapovesti Sina i naklonosti Svetoga duha... napisana je ova božanska knjiga godine 7045. (vizantijska 7045. počela je 1. septembra 1536, a završila se 31. avgusta 1537) u manastiru koji se zove Rujanski
Štampara prve knjige ne predaju zaboravu
Споменик монаху Теодосију (Фото С. Јовичић)

Užice Leta Gospodnjeg 1537. u manastiru Rujno uz Đetinju iznad Užica nastala je prva knjiga štampana na tlu Srbije – Rujansko četvorojevanđelje. Istorija beleži da ju je tada ovde na 250 drvenih ploča odštampao monah Teodosije, slova urezujući pod voštanicom. A ovih dana, bezmalo pola milenijuma kasnije, Užice kao nacionalna prestonica kulture prigodnim sadržajima ističe Teodosijevo delo – redak podvig u tami zuluma Osmanlija – ne predajući prvog štampara zaboravu.

U kolofonu četvorojevanđelja monah zapisa: „Po volji Oca, po zapovesti Sina i naklonosti Svetoga duha... napisana je ova božanska knjiga godine 7045. (vizantijska 7045. počela je 1. septembra 1536, a završila se 31. avgusta 1537) u manastiru koji se zove Rujanski, pod pokriljem planine koja se zove Ponikve, na reci koja se zove Beaska, na selu koje se zove Vrutci, pri hramu svetoga i slavnoga velikomučenika i pobedonosca Hristova Georgija...”

Ali tek što Teodosije s bratijom prvu knjigu odštampa, ne sluteći da time ostavlja trajni trag u srpskoj kulturi, obesni Turci doznaše za ovu štampariju i najpre nju uništiše, a koju deceniju zatim i ceo manastir Rujno do temelja. Gotovo sve originalne primerke Rujanskog četvorojevanđelja raznele su nevolje na našim prostorima, samo dva su čudom sačuvana (nalaze se u Pragu i Sankt Peterburgu). Vekovima su u selu Vrutci kameni ostaci podsećali generacije na davno srušeni manastir, hram prve knjige. No i oni su, kao i celo selo s „Ćirinom” prugom, nestali s vidika početkom osamdesetih 20. veka prekriveni vodom akumulacionog jezera Vrutci, tada napravljenog za vodosnabdevanje Užica.

Tu, srećom, nije bio kraj povesti o manastiru Rujno, jer nepredvidivi život rađa neočekivano. Hram je novom gradnjom počeo da vaskrsava početkom ovog milenijuma, na proplanku iznad jezera, blizu mesta gde je bio srednjovekovni manastir. Obnova je krenula 2005. na inicijativu Srpske pravoslavne crkve, uz pomoć dobrotvora s raznih strana. Tokom narednih godina u punom sjaju je obnovljen manastir Rujno, postavši hram za ponos. Uz niz zdanja u manastirskom kompleksu tu je i skulptura prvog štampara monaha Teodosija, dar „Službenog glasnika” iz Beograda. Na zidu novog hrama su stihovi akademika Ljubomira Simovića, koji podseća da je Rujanski manastir s konacima davno srušen, te dodaje: „Ono što svedoči da je postojalo i da je bilo sveto mesto ovo nije ni stub ni kamen nego – slovo.”

Sve to što je urađeno, a nadasve nezaboravno delo prvog štampara, učinili su da ovovremeni Užičani, ponosni na sadašnje zvanje nacionalne prestonice kulture, monaha Teodosija u toj godišnjoj manifestaciji svrstaju među šest lučonoša (najzaslužnijih) u dugoj kulturnoj istoriji ovog kraja. Otuda je upečatljiv video-zapis (sa glumačkom igrom) o Teodosiju i štampanju Rujanskog četvorojevanđelja prikazan na gradskom trgu tokom „Praznika svetlosti” prilikom otvaranja prestonice kulture. Da bi četiri dana nakon toga ovde u Narodnoj biblioteci održano predavanje „Monah Teodosije”, o čijem delu je govorio istaknuti istoričar umetnosti Dragiša Milosavljević. Tako Teodosijeva večna misija, luča svetlosti iz tame srednjeg veka, uspeva da savlada pet vekova i snagom obasja i naše doba.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.