Ponedeljak, 08.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ikona „Trojeručica” u Najrobiju

Od svih pravoslavnih crkava u Keniji, ona u predgrađu petomilionskog glavnog grada Najrobija ima posebnu duhovnu vezu s Hilandarom
Ikona „Trojeručica” u Najrobiju
Православна црква у Најробију у којој се налази копија иконе из Хиландара (Фото Ј. Тодоровић)

Specijalno za „Politiku”
Najrobi – Republika Kenija, s više od 200.000 pravoslavnih vernika, treća je država na afričkom kontinentu po broju pravoslavaca, posle Etiopije i Eritreje. U Keniji danas postoji više od 50 pravoslavnih hramova koji pripadaju Kenijskoj eparhiji Aleksandrijske patrijaršije, grčkim i koptskim pravoslavnim crkvama. Od svih pravoslavnih hramova u zemlji, jedna crkva u predgrađu petomilionskog glavnog grada Najrobija ima posebnu duhovnu vezu s Hilandarom.

Ovu nesvakidašnju povezanost na dva kontinenta započeli su 2012. godine, u srpskom manastiru na Svetoj Gori, dvojica kenijskih pravoslavnih sveštenika Džon (Jovan) Ndung i Nikolas (Nikola) Avadi i naš mladi sveštenik Jovan Babić.

Danas je otac Jovan paroh pri hramu Sv. arhangela Gavrila u Beogradu. Zanimljivo je da je ovaj sveštenik završio i Vojnu gimnaziju. Bio je godinama veroučitelj u Vojnoj gimnaziji, a svoje đake je redovno vodio na Svetu Goru, u Hilandar, gde je 2012. služio liturgiju s kenijskim pravoslavnim sveštenicima ocem Džonom i ocem Nikolasom.

„Susret i upoznavanje s kenijskim sveštenicima Jovanom i Nikolom u Hilandaru ostavili su snažan utisak na mene. Do tada se nikad nisam sreo s tamnoputim ljudima naše vere. Razmišljao sam o tome kako naša vera nalazi svoj put do ljudskih srca i tamo gde je istorijski nije bilo. Kako je nama lako da budemo pravoslavni, jer smo u tradicionalno pravoslavnoj zemlji rođeni, a koliki je poduhvat da Kenijac u pravoslavlju prepozna put svoje vere. Kada su mi otac Jovan i otac Nikola ispričali pod kako teškim uslovima u improvizovanoj crkvici od lima rade i sakupljaju priloge za izgradnju pravoslavne crkve u predgrađu Najrobija, odlučio sam da im pomognem”, priseća se ovaj sveštenik kako se rađala ideja o pomoći pravoslavnoj crkvi u Keniji.

Otac Jovan i njegova supruga Nevena godinu dana su sakupljali humanitarnu pomoć i kad su dobili blagoslov za svoj put, otisnuli su se u Keniju. Prvi susret našeg sveštenika sa dalekom Afrikom, siromašnim predgrađem ogromnog Najrobija, gde je došao da u improvizovanoj crkvici bez prozora služi liturgiju s kenijskim sveštenicima, bio je za njega nezaboravno iskustvo. Kada je ušao u crkvicu s krovom od lima, prvo što je ugledao bila je mala ikona Bogorodice Trojeručice. Kenijski sveštenici objasnili su mu da im je repliku srpske ikone na dar doneo grčki episkop iz Soluna.

„Prvi put služiti liturgiju s pravoslavnom braćom Kenijcima u crkvici bez prozora bilo je jedinstveno iskustvo. Dok sam pripremao darove za svetu liturgiju, hleb i vino, mali tamnoputi dečak po imenu Moris, obučen u beli stihar, prišao mi je sa širokim osmehom i toplim srcem me pozdravio, predstavio se i pokazao mi šta nosi u svojoj maloj ruci. Bila je to slika manastira Hilandar. Uvek kad pomislim na Keniju pred očima mi je taj dečak, njegov široki osmeh i slika Hilandara u njegovoj ruci.

„Nakon liturgije smo jedni drugima pevali pesme kojima slavimo Boga. Oni nama na svom svahili jeziku, mi njima na srpskom. Takva je Afrika. Pesmom se izražavaju osećanja.

Za datu pomoć bili su beskrajno zahvalni”, priča otac Jovan.

Danas, jedanaest godina posle posete našeg sveštenika, crkvica Kenijske eparhije Aleksandrijske patrijaršije u predgrađu Najrobija je lep hram u vizantijskom stilu, s vitražima na prozorima, okružen predivnim vrtom i opasan ogradom. Vernici svake nedelje i za velike crkvene praznike u ranim jutarnjim satima dolaze u svoju crkvu, gde je otac Džon Ndung i dalje parohijski sveštenik i u kojem je na počasnom mestu srpska ikona Bogorodica Trojeručica.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.