Četvrtak, 25.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Izložbe u Kulturnom centu Beograda

Izložbe u Kulturnom centu Beograda
Детаљ са изложбе „Фантомска писма” (Фото лична архива)

Pored programa koji se u Kulturnom centru Beograda održavaju u okviru Beogradske nedelje arhitekture, otvorene su i dve majske izložbe koje traju do 29. juna.

U Galeriji Artget, a po izboru Mihe Colnera, umetničkog direktora tog izložbenog prostora za 2024, izlažu Olga Matvejeva i Davor Konjikušić na postavci pod nazivom „Nakon sada”.

„Čini se da svaka generacija i svaki istorijski trenutak stvaraju sopstveni narativ o sadašnjosti i budućnosti, a koji obično proizilazi iz razumevanja prošlosti. U poslednjih dvadeset do trideset godina, čovečanstvo je razvilo mračniju percepciju stvarnosti od perioda koji mu je prethodio. Dvadeset prvi vek se odvojio od vrednosti i ideja posleratnog poretka, u kojem su se, uprkos ideološkoj polarizaciji i napetim političkim odnosima, barem u teoriji, zagovarali napredak i prosperitet. Trenutno, međutim, sve globalizovanija društva, posebno ona u tzv. razvijenom svetu, vide sadašnjost i budućnost kao sumorne i opasne. Većina ljudi više ne veruje da budućnost donosi bolji svet i srećniji život, a nade u veći prosperitet, jednakost, solidarnost i sigurnost doživljavaju kao poprilično utopijske i naivne. Ali zašto ljudi, u ovom istorijskom trenutku kada većina njih živi bolje, duže, zdravije i sigurnije nego ikada ranije (barem statistički i uprkos brojnim sukobima i katastrofama) gledaju u budućnost sa takvom rezignacijom i razočaranjem? Da li je istorijski neizvodljivo da civilizacija očuva mir i blagostanje? Da li prosperitet i održivost idu zajedno? Da li je sećanje na razorne globalne ratove u dvadesetom veku tako brzo izbledelo da samo osamdeset godina kasnije ljudi više nisu svesni opasnosti od globalnih nestabilnosti i sukoba?”, piše Colner u pratećem tekstu.

Kako dalje objašnjava, Davor Konjikušić i Olga Matvejeva bave se ovim složenim i višeslojnim pitanjima svako na osoben način, ali postoji ujedinjujuće osećanje nelagode, koja velikim delom određuje njihova dela. Njihove slike obeležene su mračnom i jezivom atmosferom, oni komuniciraju kroz metafore, prihvatajući aktuelnu distopijsku i mračnu percepciju sveta i njegove budućnosti. Pri tome se Matvejeva poziva na mitove i legende prošlosti da bi razumela sadašnjost, dok Konjikušić gleda u istoriju budućnosti koja će/može na kraju prerasti u neočekivanu stvarnost.

Davor Konjikušić (1979) je fotograf, umetnik, pedagog, pisac i istraživač čije je centralno interesovanje istraživanje odnosa moći i kontrole. Diplomirao je kinematografiju na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Koristi fotografiju kao primarni medij, koju kombinuje sa tekstom, arhivskim materijalom, pronađenim objektima i pokretnim slikama. Živi i radi u Zagrebu. Olga Matvejeva (1986) je umetnica koja radi u različitim medijima, od umetnosti objektiva do instalacije, kao i edukatorka, izdavačica i nezavisna kustoskinja. Diplomirala je političke nauke na Državnom univerzitetu za humanističke nauke u Moskvi 2008. godine, a fotografiju na Umetničkoj školi Rodčenko 2013. godine. Živi i radi u Beogradu.

U Galeriji Podrum na programu je izložba „Fantomska pisma”, kojom se umetnik Džejms Njuit prvi put predstavlja beogradskoj publici. Kombinujući elemente lične i zvanične istorije, Njuit kreira jedinstvene pokretne slike kako bi artikulisao odnos prema različitim društvenim i političkim mehanizmima koji oblikuju ljudsko iskustvo. Kako je saopšteno, fantomsko prisustvo u formi predstavljenih tela, glasova, teksta i slika uhode pogled posmatrača. Prouzrokovani hipnotički efekat evocira pitanje toga šta je lično, a šta kolektivno sećanje u savremenom trenutku, koji je moderiran nadzornim tehnologijama, granicama i neprekidnim protokom informacija.

Džejms Njuit je mulidisciplinarni umetnik koji istražuje specifične društvene i kulturološke odnose, stavljajući fokus na promenljivost i paradoks. Njegovi video-radovi i instalacije prikazuju prostore između individualnog i kolektivnog identiteta, sećanja i istorije, činjenica i fikcije kroz lični, opservacijski i performativni pristup.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.