Ponedeljak, 06.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Amerika gradi vojne baze u Australiji

Severni deo zemlje dobija na sve većem strateškom značaju kao vitalna indopacifička lokacija, što je Sjedinjene Države podstaklo da započnu izgradnju stotine miliona dolara vrednih objekata za podršku bombarderima B-52, F-22 stelt lovcima
Amerika gradi vojne baze u Australiji
Америчка база у Аустралији (Foto: Wikipedia/ U.S. Air Force)

Specijalno za „Politiku”

Melburn ‒ Tražeći strateške prednosti, američka vojska gradi australijske baze na severu Australije u Darvinu i Tindalu, pošto je procenila da bi ovaj potez pomogao da joj proširi uticaj u Južno kinesko more ako bi došlo do izbijanja krize sa Kinom, pokazuje Rojtersov pregled dokumenata i intervjua sa zvaničnicima odbrane SAD i Australije.

Darvin, prestonica Severne Teritorije i grad u kome su stacionirane australijske odbrambene snage, ali i garnizoni američkih marinaca koji tamo provode po šest meseci svake godine, geografski je bliži Filipinima nego Kanberi. Nekoliko stotina kilometara južnije nalazi se i vojna vazdušna baza australijskog kraljevskog vazduhoplovstva Tindal, koja je bila privremena baza za američke avione na nedavnim internacionalnim vojnim vežbama koje se održavaju svake godine na ovoj lokaciji.

Severna Australija dobija na sve većem strateškom značaju kao vitalna indopacifička lokacija, što je Sjedinjene Države podstaklo da započnu izgradnju stotine miliona dolara vrednih objekata za podršku bombarderima B-52, F-22 stelt lovcima, kao i za dopunjavanje goriva i transport aviona.

„Kada pogledate poziciju severne Australije, posebno Darvina, u odnosu na region... uvek je dobro imati više opcija gde biste želeli da angažujete svoje snage u bilo kojoj vrsti krize”, rekao je pukovnik Brajan Mulvihil, komandant rotacionih snaga američkih marinaca.

Tokom jedne od retkih poseta ovim dvema vojnim vazduhoplovnim bazama, Rojters je imao uvid u tendersku dokumentacija koja pokazuje da se izvode radovi na izgradnji prostorija za obaveštajne brifinge, skladišta, informacionom centru i hangaru za održavanje, kao i nadogradnja pista za bombardere, dok su ogromna skladišta goriva već izgrađena. Realizacija ovog projekata američkog vazduhoplovstva i mornarice za koju je američki Kongres izdvojio više od 300 miliona dolara, planirana je ove i sledeće godine.

I to nije sve. Američka mornarica je u junu tražila izvođače za projekte vredne do dve milijarde dolara za izgradnju pristaništa, pista, skladišta goriva i hangara na nekoliko mesta, uključujući australijska Kokosova ostrva, susednu Papuu Novu Gvineju i Istočni Timor, kako bi eventualno mogla da se suprotstavi Kini.

Komodor avijacije i generalni direktor kapitalnih objekata i infrastrukture Kraljevskog australijskog vazduhoplovstva Ron Tili potvrdio je da Vašington plaća za objekte u Darvinu i Tindalu, koji bi podržali operacije SAD.

„Ne verujem da bi SAD trošile sav ovaj novac na naše severne baze da nije postojao aranžman gde bi mogli da koriste te objekte u vreme sukoba”, dodao je on.

Australijska vlada je nedavno predstavila svoje planove da potroši 14 milijardi australijskih dolara na „osnaživanje” severnih baza zbog najvećeg ugrožavanja bezbednosti od Drugog svetskog rata. Zvaničnici odbrane Australije i SAD rekli su da nove objekte ne treba okarakterisati kao američke baze. Strane baze su osetljivo unutrašnje političko pitanje za Australiju; sve vlade, uključujući i onu premijera Entonija Albanezea, rekle su da nema američkih baza na tlu Australije.

„Sve baze će ostati australijske baze, ali će moći da ih koriste naši međunarodni partneri”, rekao je Tili.

Sporazum iz 2011. sa Australijom o privremenoj obuci američkih marinaca u Darvinu prerastao je u regionalnu strategiju odvraćanja koja predviđa da se ovde svake godine nađe 2.000 marinaca, rekao je komandant rotacionih snaga američkih marinaca. Vojne vežbe ovog meseca uključivale su trupe sa Filipina i Istočnog Timora.

„Darvin je apsolutno ključni teren za nas da pomognemo u uspostavljanju stabilnosti u regionu”, rekao je pukovnik Brajan Mulvihil u intervjuu u kasarni Larikija u Darvinu.

Za Australiju, severne baze nude veći pristup Južnom kineskom moru, a sa Tindalom, bezbednu kopnenu lokacijom za australijske stelt avione F-35A i njenu bespilotnu letelicu dugog dometa „MK-4C triton”. Američka tenderska dokumentacija i inženjerski planovi za Tindal pokazuju parking i hangare za šest bombardera B-52 i avione za punjenje gorivom. Australija troši 1,5 milijardi australijskih dolara (981,45 miliona američkih dolara) na obnovu Tindala, a radovi na novom terminalu, kontrolnom tornju, hangarima i smeštaju za dodatno osoblje su pri kraju. Odvojene prodavnice za avionsko gorivo za dve zemlje nalaze se jedna pored druge, a proširuje se i pista za bombardere.

Reakcije lokalnog stanovništva su pomešane. Trećina stanovnika retko naseljene Severne teritorije su starosedeoci Australije, iako čine samo 10 odsto populacije u Darvinu. Kao tradicionalni vlasnici zemlje, autohtoni Australijanci imaju kulturna prava pristupa kopnu ili moru pa tako mogu da posećuju sveta mesta i u bazama. Uprkos pravu na posete, ne mogu da odlučuju o tome kako se zemljište koristi. Rastuća potražnja za stambenim zgradama u Darvinu dovela je do krčenja šuma koje autohtoni Australijanci žele da budu zaštićene, dok su sve više cene potisle njihove porodice iz grada. Mada su neki stanovnici Darvina izrazili zabrinutost da bi „gostovanje” američke vojske moglo da grad, čijom lukom upravlja kineska kompanija, učini metom, gradonačelnik Kon Vackalis podržava vojno širenje i pozdravlja ekonomski podsticaj koji raste sa njihovim prisustvom.

„Realnost je da smo mi već meta, mi smo najsevernija luka u Australiji, mi smo grad koji opslužuje gasnu i naftnu industriju”, rekao je Vackalis.

 

Komentari4
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

ВОЈИН
САД имају 154 базе у 96 држава на свету, дакле око 1,1 милион припадника. То је велика дисперзија,стратешки неефикаснa, слично А/угарској пред Први св. рат. И сво то особље није борбено. Неки не знају ни пушку да расклопе а и оружје је углавном за расход.. Већином су Ту за подршку диктаторима, америчким марионетама, ради сузбијања нереда. Није популарно ићи у такву војску, нови војници се попуњавају од осуђеника из затвора, око 30%.
Slobo Lekić
Gluposti. Ja sam proveo 10 g kao civil u američkoj vojsci u Evropi i poznajem stanje vrlo dobro. Ni 15% pripadnika američkih OS nije bazirano izvan SAD. Takodje,standardi za prijem su rigorozni— nekad do apsurdnosti (recimo zabrana tetoviranjja). Većina vojnika se skolski usavršava tokom karijere i mnogi dobijaju fakultetske diplome. Nikad, apsolutno nikad, nisam čuo da primaju robijaše. Ne znam otkud vam te tvrdnje.
Kristofer
Проширити утицај у Јужно кинеско море ако би дошло до избијања кризе са Кином? У суштини, САД већ дуго раде на томе да дође до кризе, чак и до рата са Кином. Економски и технолошки не могу јој ништа и једино им светски хаос преостаје како би сачували незаслужену премоћ.
Slavko Mirkovic
A protiv koga to SAD spremaju sve ovo? Ko njih napada i ugrozava?

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.