Sreda, 08.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Vremeplov kakav vredi doživeti

Pored eksponata – preko veka starih traktora, alata zanata kojih više nema, televizora, radio-aparata, – posetioci su uživali i u ponudi Sajma antikviteta i pravljenju crnobelih fotografija
Vremeplov kakav vredi doživeti
Ствари сачуване од заборава (Фото М. Обадић)

Novo Miloševo – Posetioci Muzeja „Žeravica” u Novom Miloševu mogli su da dožive pravi vremeplov u okviru 11. Dana muzeja. Centralna tema bila je analogna ili film fotografija, u crnobeloj tehnici, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja, a održan je i prvi Sajam antikviteta.

Ljubitelji starina uživali su u prezentaciji Muzeja „Žeravica” u Novom Miloševu pod nazivom „Zalazak u svitanju”, koji se organizuje svake druge subote u septembru. Pored muzejskih eksponata – preko 100 godina starih traktora, alata zanata kojih više nema, televizora, radio-aparata, automobila oldtajmera – posetioci su uživali i u ponudi prvog Sajma antikviteta, ali u pravljenju crnobelih fotografija.

– Ove godine smo prvi put organizovali Sajam antikviteta i radionicu o analognoj fotografiji. Vreme nam nije išlo naruku, padala je kiša, ali smo se dobro organizovali. Mlađim generacijama smo uspeli da pokažemo kako se fotografija nekada izrađivala, da to nije samo klik na mobilnom telefonu. Pre mnogo godina postojali su filmovi koji su se razvijali u mračnoj komori na papiru, potom se fiksira i osuši. Takva fotografija traje i duže od 300 godina. Napravili smo mračnu komoru koja može da primi dvadesetak ljudi – kaže Čedomir Žeravica, vlasnik Muzeja „Žeravica” u Novom Miloševu.

Predavanja i radionicu o analognoj fotografiji i njenom istorijatu održao je profesor Milovan Ulićević iz Novog Sada, predsednik Fotografskog kluba Vojvodine.

– Analogne fotografije tehnički nisu bolje nego što su današnje digitalne, ali su imale svoju čar u samom postupku rada, jer ne vidite sliku odmah, već tek kasnije, kada je razvijete. Za analognu fotografiju trebalo je veliko znanje i iskustvo. Danas su mnogi postali fotografi sa dolaskom digitalne ere – objašnjava Ulićević.

Na Sajmu antikviteta kolekcionari, zaljubljenici i strastveni ljubitelji umetnosti mogli su da vide ono što su im pripremili izlagači – od numizmatike, etno-predmeta, bižuterije, porcelana, srebra, satova probranih firmi, nakita, od kojih zastaje dah.

– U zadnje vreme dosta se prodaju stari foto-aparati. Ljudi žele da se bave analognom fotografijom. Imam svašta, stare kamere, male automobile, lupe, telefone, razne predmete. Najskuplji predmet je trenutno na restauraciji. To je kofer za parobrod iz 1850. godine i koštaće 2.000 evra. Kupio sam ga na pijaci za stotinak evra, ali ću u njegovu restauraciju uložiti više novca nego što sam ga platio, ali vredi. Imam „olimpiju”, pisaću mašinu iz 1935. godine. Isti takav model nalazi se u Muzeju nauke i tehnike u Beogradu – kaže Dejan Matijević, kolekcionar-izlagač antikviteta iz Novog Sada.

Uz sviranje rok bendova, posetioci svih generacija uživali su u impozantnoj zbirci traktora oldtajmera starijih od veka, ali i drugih starovremenskih mašina. Doživeli su, kažu, pravi povratak u budućnost, kao u poznatom filmu.

– Ovde sam prvi put, iako sam za muzej odavno znala. Prijatno sam iznenađena eksponatima koji su izloženi. Osećaj neverovatan, kao da sam se vratila u neko davno vreme. Ovo je pravo etno-bogatstvo. Planiram da poklonim muzeju dva stara lustera, sa kojima ne znam šta da radim – kaže Branislava Torinski iz Zrenjanina.

U ovom neobičnom voznom parku ima svega. Istina, nisu toliko brzi, a ni toliko aerodinamični jer je reč o oldtajmer traktorima, a takvih je u Muzeju „Žeravica” u Novom Miloševu više od 180, svih boja, modela i godina proizvodnje. A ispred svakog stoji istorijat njegovog nastanka. Pored starog lepotana „fordsona” ili „fergusona”, nalazi se „Hart-Parr 30” proizveden 1920. Ovaj limeni stočetvorogodišnjak, koji je davno jezdio žitnim poljima, 14. je sačuvani primerak tog tipa u svetu. Bio je to vremeplov kakav vredi doživeti.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.