Petak, 12.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kada bi Šopen govorio

Kada bi Šopen govorio

Lukas Genuišas, svetski poznati litvansko-ruski pijanista, laureat Šopenovog takmičenja, i mlada belgijska pijanistička nada jugoslovenskog porekla Kosta Jakić izvešće  u četvrtak uveče, 31. oktobra od 20 sati u velikoj dvorani  Kolarčeve zadužbine svetsku premijeru koncertnog programa „Kada bi Šopen govorio”, koji afirmiše nužnost spajanja klasične muzike i novih žanrova koji eksperimentišu klasikom, u cilju doprinosa doprinosa promišljanju deelitizacije klasične muzike.

Muzički događaj naslovljen sa  „Kada bi Šopen govorio” biće dopunjen otvorenim ateljeom sa umetnicima u Muzičkoj galeriji Kolarca u petak, 1. novembra od 14 sati. Koncert u Beogradu prvi je u nizu planiranih na svetskoj turneji ta dva muzičara: pijaniste Geniušasa koji izlazi iz dinastije ruskih muzičkih pedagoga, baka Lukasa Geniušasa je čuvena Vera Gornostajeva,  dok su mu roditelji pijanisti i Koste Jakića, koji ima potpuno drugačiji muzički bekgraund.

Otvoreni atelje sa umetnicima, dan posle koncerta, omogućio bi svim zainteresovaim posetiocima da čuju od dvojice muzičara delove njihovog istraživanja o povezanosti klasične muzike sa njihovim otkrićem kompozitora Rževskog i performerskog „progovaranja” pijaniste, kao i o nužnosti eksperimentisanja u muzici koja ne dovodi korelativno do odustajanja od klasične muzike, već naprotiv do osvetljavanja klasične muzike novim svetlom i ukazivanja na njenu prisustnost u različitim novim kontekstima. Specijalni gost na otvorenom ateljeu biće dr Katarina Marković.

Lukas Genuišas i Kosta Jakić, koji dele strast prema Rževskom, odsviraće na dva klavira pesmu koju su radnici pevali i zviždali 1930-ih, dok su radili u fabrici tekstila u Južnoj Karolini. Dela Frederika Rževskog (1938-2021) specifično spajaju muziku, literaturu i performans, dajući muzici novu dimenziju angažovanosti i pobune, a pijanisti glas. Kao kompozitora i pijanistu, karijeru Rževskog obeležila su dela koja su se direktno bavila društvenim pitanjima, sa stilom koji je često imao koren u protestnim pesmama, koji je bio konfrontirajući, i koji zahteva ogromne fizičke zahteve izvođača.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.