Nedelja, 07.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Zanemarivanje naše rudarske tradicije

Zanemarivanje naše rudarske tradicije
(Фото И. Милутиновић)

U dopisu „Stanje u našem rudarstvu”, autora Mioljuba Stankovića, objavljenom 29. oktobra u rubrici Među nama, izvanredno je prikazano stanje u rudarstvu uglja i termoenergetici Srbije, na čemu autoru i „Politici” iskreno zahvaljujem.

Međutim, s privredno-ekonomskog gledišta interesa Srbije trebalo bi analizirati i geološko-rudarsko-metaluršku delatnost obojenih i plemenitih metala Srbije, jer je ova delatnost do 1992. godine spadala u visokorazvijene u svetskim razmerama (Bor, RTB „Bor”, „Trepča”, „Zorka”...), a evo, oko 25 godina o proizvodnji u ovoj delatnosti se mnogo ćuti.

U Srbiji je 1975. godine proizvedeno oko 138.000 tona bakra, 89.000 tona olova, 53.000 tona cinka, 1.800 tona antimona, 120 tona srebra, a 1989. godine oko 151.000 tona bakra, 70.000 tona olova, 69.000 tona cinka, 90 tona srebra i više drugih komercijalnih proizvoda (zlato, kadmijum, bizmut, sumporna kiselina...).

U 20. veku (1900–1999), u Srbiji je proizvedeno oko 5.116.000 tona bakra, 3.285.000 tona olova, 1.600.000 tona cinka, 5.000 tona srebra, 190 tona zlata, 11.700 tona antimona, a detaljniji podaci prikazani su u monografiji „Ekstraktivna metalurgija obojenih metala Srbije u dvadesetom veku (1900–1999)”, koja je publikovana početkom oktobra ove godine, a izdavači su Institut-ITNMS i Inženjerska akademija Srbije.

Bilo bi veoma korisno da, na primer, ekonomski analitičari izračunaju kolika je korist za Srbiju od proizvodnje ovih metala u 1989. godini, a kolika je danas i to za RTB „Bor” i „Zorku”, Šabac. Ako se uzme i prerada metala, ova korist je i znatno veća. Može i za „Trepču”, ali to je druga problematika.

Srbija ima viševekovnu tradiciju u ovoj delatnosti, a ima više razloga zbog kojih je u poslednjih tridesetak godina zanemarivan njen značaj.

Prof. dr Branislav G. Nikolić,
redovni član Inženjerske akademije Srbije i Akademije inženjerskih nauka Srbije

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.