Četvrtak, 04.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Nova knjiga Vladana Radovanovića – „Višemedijska umetnost“

Nova knjiga Vladana Radovanovića – „Višemedijska umetnost“
(Фото Банатски културни центар)

Novo Miloševo – Knjiga „Višemedijska umetnost” Vladana Radovanovića objavljena je po prvi put u izdanju Banatskog kulturnog centra i Univerziteta umetnosti u Beogradu.

Ova značajna studija „proistekla je iz Radovanovićevih predavanja na Grupi za višemedijsku umetnost Interdisciplinarnih studija Univerziteta umetnosti u Beogradu, čiji je bio idejni tvorac i višegodišnji rukovodilac", navodi se u recenziji Čedomira Vasića, profesora emeritusa Univerziteta umetnosti u Beogradu.

Originalnost i pionirska pozicija ovog štiva u formulaciji i sagledavanju fenomena višemedijske umetnosti, ne samo u našoj sredini nego i u najširim međunarodnim okvirima, zaslužuju posebnu pažnju jer se radi o izuzetnom i ekskluzivnom sadržaju koji odgovara najširim potrebama shvatanja i bavljenja savremenim oblicima umetničkog delovanja, ističu izdavači.

Knjiga „Višemedijska umetnost” poslužiće i kao udžbenik studentima, a recenzenti ovog vrednog izdanja bili su mr Čedomir Vasić, profesor emeritus Univerziteta umetnosti u Beogradu, dr Melita Milin, naučni savetnik Muzikološkog instituta SANU, i dr Katarina Kaplarski, vanredni profesor Univerziteta Metropolitan, Beograd.

Profesor Čedomir Vasić naglašava da će ova knjiga biti korisna i studentima ali i teoretičarima „jer u razmatranjima o ovoj oblasti vladaju prilična neobaveštenost i zabuna. Verujem da će knjiga doprineti raščišćavanju pojmova, preklasifikaciji i prevrednovanju, pri čemu se autor ipak ne ponaša apsolutistički, već za većinu kritičnih situacija ističe da je posredi njegovo lično viđenje i stav“. Dr Melita Milin istakla je da je ova knjiga napisana pregledno i jasno, jer je Radovanović bio ne samo teoretičar, već i stvaralac.

Vladan Radovanović (1932-2023)  je kompoziciju diplomirao na Muzičkoj akademiji u Beogradu, jedan je osnivača Mediale 1958. godine, koju godinu dana kasnije napušta. Inicirao je osnivanje Elektronskog studija Radio Beograda, kojim je rukovodio od 1972. do 1999. Predlaže projekat i osniva otvorenu grupu SINTUM 1993. Stvara na području muzike, slikarstva, književnosti, novih medija i višemedijske sinteze. Napisao je preko 250 teorijskih tekstova o muzici i novim tendencijama u umetnosti.

Radio je u studijima u Varšavi (1966), Parizu (1969), Utrehtu (1976) i Budimpešti (1987). Održao je 29 samostalnih izložbi, performansa i koncerata u zemlji i inostranstvu. Njegove kompozicije tri puta su predstavljale Jugoslaviju (1969, 1976, 1988) na festivalima Međunarodnog društva za savremenu muziku (SIMC).

Dobio je 11 domaćih i međunarodnih nagrada za muziku među njima su nagrada na Međunarodnoj tribini kompozitora u  Beogradu 1998; nagrada „Stevan Mokranjac” 2014, osam nagrada  za vizuelne umetnosti  - među kojima su  nagrada Ministarstva kulture za najbolju multimedijalnu izložbu 1992;  nagrada za video u Sao Paolu 1997; nagrada Grada Beograda za Sintezijsku umetnost kao najbolju izložbu u 2007. godini; nagrada SANU „Milan Tabaković” 2009. za Lineariju, kao najbolju izložbu održanu u periodu 2006‒2008. godine; nagrada „Mića Popović” 2012; Politikina nagrada za najbolju izložbu održanu u 2021. godini. Dobitnik je i šest nagrada literaturu (među njima su Nolitova nagrada 1968;  nagrada Dramskog programa RB za eksperimentalan tekst 2006; Gramata „Pesničke republike” 2018, nagrada „Todor Manojlović” 2018) i Vukovu nagradu 2014. za izuzetan doprinos razvoju kulture.

Bio je član je Udruženja kompozitora Srbije i Udruženja likovnih umetnika Srbije. Od 2001. do 2011. bio je profesor po pozivu na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, u grupi za višemedijsku umetnost. Postao je počasni doktor muzike Univerziteta u Kolumbusu (Ohajo) 2005, a 2006. godine postao je počasni doktor višemedijske umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu.

Retrospektivna izložba Vladana Radovanovića „Ispred vremena i izvan“ održana je u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu 2024. godine.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.