Ponedeljak, 14.07.2025. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Zemaljska putešestvija Blagoja Popovića

Sa svetovnim imenom Justin Popović (1894 – 1979) kao arhimandrit Manastira Ćelije, i rođeni Vranjanac, ostavio je za sobom više od 20.000 stranica svojih promišljanja iz oblasti filozofije, a najviše o Fjodoru Dostojevskom
Родна кућа Јустина Поповића у Врању (Фото Википедија)

Vranje – Kada je rođeni Blagojev brat Stojadin stradao nakon što je ispao iz voza, Popović će kao đak devetorazredne beogradske Bogoslovije u sebi doneti odluku „da se posveti Bogu, da bude bliži njemu i svome bratu“. Sveštenička Porodica Popović na jug Srbije u selo Žapsko, nadomak Vranja  doseliće se iz Tetova. Otac Spiridon i majka Anastasija, biće protiv da se njihov sin zamonaši.

Posvećen temeljnim vrednostima srpskog pravoslavlja i patriotizma, na početku Prvog svetskog rata je mobilisan u „Đačku četu“ pri Vojnoj bolnici u Nišu. Sa sveštenstvom, kao posvećenik veri, a sa samo dvadeset godina proći će albansku golgotu ne odustajući od namere do postane monah. Mitropolit Dimitrije u Skadru daće mu svetovno ime Justin. Sa sobom nosi i ne oustaje ni u najtežim trenucima od čitanja dela Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, čiji će tumač ostati do kraja života.

„Bio je željan posvećenju Bogu i tumačenju večnih istina preko Dostojevskog i celokupne pravoslovne dogmatike koju je predavao na fkultetu u Beogradu. Nije mu smetalo putovanje. Bunio se protiv lenjosti i nespremnosti za duhovno usavršavanje“, zabeležio je potpisnik ovih redova reči Vladete Jerotića, kada je boravio u Vranju u okviru „Borine nedelje“ sredinom sedamdesetih godina.

Iz Grčke, preko Barija, Londona Justin će stići i do moćne Duhovne akademije u Petrogradu 1916.godine. Politička Previranja u Carskoj Rusiji, primoraće ga da nevoljno ponovo pređe u London gde na Oksfordu studira teologiju. Izdržava se sam, odbijajući stipendiju Vlade Engleske.

„Reč je o inpresivnoj biografiji o  kojoj današnji mladi Vranjanci gotovo da ništa ne znaju. Što je najgore, malo ko i želi da nešto sazna o svecu iz našeg kraja. Njegove knjige retko ko uzima na čitanje u vranjskoj biblioteci, a radi se o izuzetno vrednim delima za opšte obrazovanje. Omladina Justinova koja radi pri Eparhiji vranjskoj morala bi da bude aktivnija kako bi smo uspeli da u današnje vreme Justinovo delo učinimo bližim i popularnijim“, kaže za „Politiku“ učiteljica Slavica Petković, i sama poštovalac dela ovog sveca.

Zbog Justinovih veza sa  vladikom Nikolajem Velimirovićem, kao i kontakata sa Jugoslovenskom vojskom u otadžbini koju je predovodio Dragoljub Mihailović, nakon oslobođenja Vranja u Drugom svetskom ratu naćiće se na udaru komunista. Kuća u Baba Zlatinoj ulici u neposrednom komšiluku rodne kuće pisca Borisava Stankovića, u kojoj su živeli Popovići posle oslobođenja 1945. je srušena.

„Renovirana je kuća u kojoj  je danas Pravoslavni centar sa imenom sveca. Obnovljena je njegova radna soba, gde se okupljaju ljudi koji izražavaju poštovanje prema delu Justina Popovića“, kažu u Eparhiji vranjskoj. Svake godine ovde se na blagovesti održavaju svečanosti u slavu sveca iz Vranja.

„Verujem da će se vremenom podići nivo poštovanja dela koje nam je ostavio Ava Justin. Sasvim sigurno je da to neće i ne sme biti zaboravljeno. Ne smemo se ovoga sveca sećati samo na dan njegovog upokojenja, već nam treba kontinuitet kako bi mnoge njegove poruke koje su i danas aktuelne, postavljali u kontekst našeg vremena u Srbiji“, beležimo reči Olje Savić Stojanović iz Beograda,koju zatičemo ispred Justinove kuće, gde kako kaže „redovno dolazi uvek kada se zadesi u svom rodnom kraju“. Otac Justin, upokojio se dan posle svog rođendana  na praznik Blagovesti sedmog aprila 1979. godine u Manastiru Ćelije. Početkom maja 2010. godine kanonizovan je u red svetitelja SPC, kao Prepodobni Justin Ćelijski.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.

Овај веб сајт користи колачиће

Сајт politika.rs користи колачиће у циљу унапређења услуга које пружа. Прикупљамо искључиво основне податке који су неопходни за прилагођавање садржаја и огласа, надзор рада сајта и апликације. Подаци о навикама и потребама корисника строго су заштићени. Даљим коришћењем сајта politika.rs подразумева се да сте сагласни са употребом колачића.