Vek i po od Hercegovačkog ustanka
Istorijski muzej Srbije povodom obeležavanja 150 godina od početka Hercegovačkog ustanka priredio je niz programa u izložbenom prostoru na Trgu Nikole Pašića i u Konaku kneza Miloša na Topčideru. Posebno osmišljene aktivnosti započete početkom meseca trajaće do 28. juna, a ulaz je besplatan.
Zbog ograničenog broja mesta, neophodne su rezervacije koje se primaju od 12 do 19 sati, slanjem poruke na „fejsbuk” ili „instagram” profil muzeja, ili pozivom na broj telefona 064/858-1296. Oni koji nisu u mogućnosti da prisustvuju sadržaje mogu da pogledaju na „jutjub” kanalu Istorijskog muzeja Srbije, gde se nalaze i ranije održana izlaganja.
Večeras će od 19 sati na temu „Odjeci Hercegovačkog ustanka u likovnoj umetnosti” govoriti msr Marija Lakić iz Istorijskog muzeja Srbije.
U četvrtak, takođe u 19 časova, prof. dr Sanja Ranković sa Fakulteta muzičke umetnosti predočiće koje su karakteristike vokalne prakse istočne Hercegovine. Nastupiće i članice ansambla „Tradicija viva” sa Katedre za etnomuzikologiju FMU-a.
U autentičnom ambijentu Konaka kneza Miloša u Topčideru 28. juna od 17 časova posetioci će moći da prisustvuju predavanju „Evropski putopisci o Hercegovini u vreme ustanka 1875. godine”. Učestvovaće msr Đorđe Bekčić iz Istorijskog muzeja Srbije.
Stručna izlaganja prilika su da se oni koje zanima ovaj istorijski period upoznaju sa vojnodiplomatskim aspektima, kao i sa uticajima na epsku poeziju, književnu prozu i likovnu umetnost jer je ustanak pružio značajan doprinos i inspiraciju u borbama za konačno oslobođenje srpskog naroda od viševekovne osmanske vlasti na ovim prostorima, ali i za oslobodilačke borbe koje će uslediti tokom balkanskih ratova, Prvog i Drugog svetskog rata.
Organizatori događaja podsećaju da, iako je započeo kao lokalna agrarna buna, podstaknuta feudalnom eksploatacijom i verskom diskriminacijom nad hrišćanskim stanovništvom, Hercegovački ustanak (1875–1878), u narodu poznat kao Nevesinjska puška, ubrzo je prerastao u jedan od najznačajnijih događaja ne samo srpske, nego i evropske istorije druge polovine 19. veka.
Ustanička borba i teror Osmanlija su duboko potresli evropsku javnost, što je podstaklo dolazak brojnih humanitaraca, filantropa, putopisaca, novinara i avanturista vođenih željom da izveste sunarodnike o stradanjima hrišćana, ali i da bolje upoznaju običaje i kulturu naroda koji su vekovima živeli pod jarmom osmanskih sultana.
Istovremeno, ustanak je poslužio i kao pogodan izgovor velikim evropskim silama da vojno i diplomatski intervenišu kako bi eventualni krah osmanske vladavine iskoristile za zadovoljenje sopstvenih geopolitičkih interesa.
Na ovaj način došlo je do istorijskog događaja poznatog kao Velika istočna kriza, koja je okončana odredbama Berlinskog kongresa 1878. godine.
Realizaciju programa pomogli su Narodni muzej Srbije i Etnografski muzej, uz podršku Ministarstva kulture.
Подели ову вест

Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.