Šta ako Šmit nametne budžet BiH
Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Višemesečni izostanak dogovora o budžetu Bosne i Hercegovine za 2025. godinu otvorio je prostor za spekulacije da visoki predstavnik Kristijan Šmit razmatra mogućnost da nametne finansijski okvir i to najverovatnije po modelu koji bi odgovarao sarajevskim političkim strukturama.
Prema navodima više sarajevskih medija, takvu nameru su, barem privremeno, zakočili zvaničnici SAD, tražeći dodatna pojašnjenja iz kancelarije visokog predstavnika (OHR). Kako se tvrdi, navodno po zahtevu iz SAD, Šmit je već poslao nacrt odluke američkoj administraciji na uvid, a odgovor se očekuje do kraja sedmice. Zasad nije jasno da li Vašington želi da spreči nametanje u potpunosti ili da izvrši korekcije u predloženom tekstu.
Prema istim izvorima, Šmitov plan uključuje obavezu finansiranja šest kulturnih institucija smeštenih u Sarajevu – uključujući Zemaljski muzej i Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku, kao i obezbeđivanje sredstava za provođenje izbora, uz posebnu stavku za nabavku skenera za elektronsko glasanje. Takođe, predviđa se i izmirenje arbitražne presude u slučaju „Vijadukt”, najverovatnije od sredstava Centralne banke BiH ili neiskorišćenog novca prikupljenog za izgradnju auto-puteva. Upravo ta arbitražna presuda predstavlja jednu od glavnih tačaka sporenja. Radi se o odšteti od 56 miliona evra koju je BiH dužna da isplati slovenačkoj firmi „Vijadukt” nakon izgubljene arbitraže zbog koncesionog ugovora koji su zaključile prethodne vlasti Republike Srpske. Iako je „Vijadukt” ranije, navodno, nudio vansudsko poravnanje, dogovor nije postignut jer je ponuđeni način isplate od strane vlasti u Banjaluci bio ocenjen kao sumnjiv i neprihvatljiv. Ipak, visoke kamate za neisplaćenu odštetu svaki dan su veće za, kako se navodilo, 9.500 evra.
Ipak, Predsedništvo BiH prethodno nije usvojilo budžet po kom je bila predviđena isplata te odštete. Protiv su bili bošnjački i hrvatski član, koji su uz to insistirali da se u budžet BiH uvrste dodatna sredstva za sedam institucija kulture u Sarajevu. Te institucije se na taj način pokušavaju proglasiti za ustanove od značaja za celu BiH, iako je kultura po Ustavu BiH isključiva nadležnost entiteta, koji finansiraju te institucije.
Srpski član Predsedništva BiH, Željka Cvijanović, oštro je reagovala na najave da bi Šmit mogao samovoljno doneti budžet.
„Ako zaista nametne budžet, to bi značilo da preuzima uloge Saveta ministara, Predsedništva BiH i Parlamentarne skupštine. Ili ćemo imati demokratiju u kojoj odlučuju izabrani predstavnici naroda, ili je više ne treba glumiti”, izjavila je Cvijanovićeva.
Ona kaže da će procese u BiH kao u svim normalnim zemljama voditi demokratski izabrani predstavnici naroda ili ćemo potpuno ogoliti stvari, ukinuti izbore i BiH zvanično proglasiti kolonijalnim posedom kojim upravlja neizabrani stranac.
Ministar finansija u Savetu ministara BiH Srđan Amidžić ocenio je da bi nametanje budžeta bilo direktan udar na građane Srpske. Profesor Pravnog fakulteta na Palama Radomir Lukić podseća da budžet može predložiti samo Predsedništvo BiH, a doneti Parlamentarna skupština. „Fiskalni suverenitet je temelj svakog političkog suvereniteta. Ako nelegalni visoki predstavnik donese budžet umesto legalno izabranih tela, to bi bio još jedan dokaz da BiH nije suverena zemlja”, kaže Lukić.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


