Nedelja, 28.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Priznanje Robertu Hodelu

Povelja Saveza slavističkih društava Srbije dodeljena je ovom slavisti za višedecenijska predana zalaganja i promocije srpske književnosti na germanskom kulturnom prostoru
Priznanje Robertu Hodelu
Роберт Ходел (Фото: „Википедија”)

Savez slavističkih društava Srbije ustanovio je 2024. godine Nagradu Saveza slavističkih društava Srbije, koja se dodeljuje stranim slavistima za dugogodišnji naučni doprinos u proučavanju srpskog jezika i(li) srpske književnosti, kao i srpskim slavistima koji imaju visoke naučne rezultate u promociji srbistike i slavistike u svetu. Odbor za dodelu nagrade sačinjavaju članovi Upravnog odbora Saveza slavističkih društava Srbije: prof. dr Rajna Dragićević (predsednik Saveza), prof. dr Dalibor Sokolović, prof. dr Mina Đurić, prof. dr Branko Vraneš i doc. dr Nikola Radosavljević.

Na predlog prof. dr Mine Đurić, odbor je jednoglasno doneo odluku da se Povelja Saveza slavističkih društava Srbije za 2025. godinu dodeli prof. dr Robertu Hodelu, sa Instituta za slavistiku Univerziteta u Hamburgu, za višedecenijska predana zalaganja na poljima proučavanja, predavanja i promocije srpske i drugih slovenskih književnosti na germanskom kulturnom prostoru.

Hodel se još od svojih studijskih dana predano teorijsko-istraživački i prevodilački bavi srpskom književnošću. Doktorski rad, posvećen skazu kod Nikolaja Ljeskova i Dragoslava Mihailovića, predstavljao je značajan podsticaj i za višegodišnje razgovore koje je vodio sa akademikom Mihailovićem, a koji su vrhunili kako Hodelovim prevodima Mihailovićevih dela na nemački jezik, tako i Hodelovim istraživanjima Mihailovićeve biografije i stvaralaštva, objavljenim na srpskom („Reči od mramora: Dragoslav Mihailović – život i delo”, 2020). Ostala su upamćena svedočanstva o tome koliko je akademik Dragoslav Mihailović duboko cenio predanost istraživačkom radu prof. dr Roberta Hodela, te koliko je visoko vrednovao umešnost dobrog poznavaoca i odanog čitaoca i tumača srpske književnosti.

Nakon studijskih godina usavršavanja u Bernu, Sankt Peterburgu, Novom Sadu, Dubrovniku i Pragu, Robert Hodel nastavio je svoj rad u svojstvu vrsnog komparatiste u okvirima slavističkih studija, o čemu svedoče i monografske publikacije posvećene pitanjima diskursa modernističke književnosti („Diskurs (srpske) moderne”, 2009), aspektima hermeneutičkih interpretacija odabranih literarnih fenomena od Dositeja do Mihailovića („Raskršća književnog Juga (od Dositeja do Mihailovića)”, 2014), ispitivanjima poetike Andrićevih dela („Ivo Andrić – očima stranca”, 2025) i dr.

Hodel je nesebično godinama na seminarima u Hamburgu bio domaćin mnogim srpskim naučnicima i predavačima iz različitih univerzitetskih centara, a svoje studente je redovno upućivao na usavršavanja znanja iz srpskog jezika, književnosti i kulture u okvirima Međunarodnog slavističkog centra na Filološkom fakultetu u Beogradu, te je na taj način snažno i kontinuirano omogućio povezivanja brojnih istraživačkih generacija kako u srpskim, tako i u nemačkim kulturnim krugovima.

Uz svestrani antologičarski, priređivački i prevodilački rad posvećen recepciji i promociji srpske književnosti na germanskom govornom području, a koji je uključivao i izbore iz opusa srpskih pesnika druge polovine 20. veka, među nekim od autora ka kojima je svoj rad usmeravao i tokom prethodnih godina izdvojili su se i Borisav Stanković, čija je dela Hodel prevodio na nemački jezik, a objavio je i monografiju posvećenu Stankovićevom životu i radu na srpskom jeziku („Ranjav i željan: Borisav Stanković – život i delo”, 2024), dok se trenutno intenzivno bavi, između ostalog, i književnim stvaralaštvom Rastka Petrovića. Okrenutost radu u arhivima, a posebno istančanost volje da se pronikne u mnoge nedokučive aspekte jezičkog tkanja navedenih i drugih stvaralaca, umnogome prevode na nemački jezik prof. dr Roberta Hodela i tumačenja opusa izabranih autora obeležavaju pravim podvizima i važnim otkrićima srpske kulture Evropi i svetu.

Robert Hodel je, uz članstvo u naučnom društvu „Lajbnic” iz Berlina, inostrani član Srpske akademije nauka i umetnosti, počasni član Srpskog književnog društva, kao i saradnik više slavističkih periodičnih publikacija, među kojima su i časopisi Letopis Matice srpske, Zbornik Matice srpske za književnost i jezik i drugi. Redovni je učesnik mnogih stručnih konferencija u Srbiji.

Povelja Saveza slavističkih društava Srbije pridružuje se nizu nagrada koje je Hodel već dobio, a među kojima je „Petropolj” grada Sankt Peterburga 2015. godine, Povelja „Borisav Stanković” 2022. godine, kao i Povelja Matice srpske za negovanje srpske jezičke kulture za 2023. godinu.

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.