Povratak u srce svoje
„Ovde ptice nisu pevale, otišle su sa ljudima”, kaže vikarni episkop novobrdski Ilarion Lupulović, izaslanik patrijarha srpskog Porfirija. On je jedan od svedoka prvog povratka Srba u Osojane kod Istoka u Metohiji i zna kako je bilo pod šatorima, zna ko je prelomio da se, uprkos svemu, ljudi zadrže i ostanu. Do danas je to najuspešniji povratak prognanih, a ljudi koji su zatekli svoje uništene kuće, posečene voćnjake, zatrpane bunare, danas dočekuju goste sa svih strana.
„Ljudi se vraćaju u srce svoje”, govori episkop Ilarion dok prolazi i grli se s desetinama ljudi koji ga vole i poznaju. Tako u susretima protiče manifestacija „Đedov sabor”, posvećena povratku Srba i mitropolitu Amfilohiju Radoviću. Povratak i mitropolit Amfilohije su usko povezani, jer se on – kao i mnogo puta u svom životu – zatekao na mestu gde se odlučuje o važnim stvarima i ljudskim sudbinama. Te 2001. godine našao se pred očajnim ljudima koji su odlučili da života nema i da zauvek odu iz svog mesta. Služio je liturgiju na stepeništu uništene škole, u šutu i zdrobljenom staklu, rezao slavski kolač i održao jedan od najdramatičnijih govora svog života.
„Vraćaćemo se dok god bude Sunca i Meseca. Nema sile na svetu, ni nebeske ni zemaljske, koja nas može odvojiti od naše Pećke patrijaršije, Visokih Dečana i Gračanice”, rekao je tada i prelomio sudbine generacija ovih ljudi koji su od tada do danas obnovili kuće, školu, crkvu i ideju da je moguće preživeti. Od tada do danas povratak i Amfilohije žive zajedno u svesti povratnika.
„Iako zemni ostaci mitropolita Amfilohija ili, kako ga zovemo, Đeda – po kome nosi ime ovaj sabor – počivaju u hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici... ne bih želeo da budem ličan, verujem da to osećanje svi delimo: kada ga se zaželim, kada želim da ga zagrlim i da se ohrabrimo i da nam podari snage i njegove ljubavi – iako tamo često idem – ne odem na njegov grob, nego odem na Kosovo i Metohiju”, rekao je tokom programa otac Nikola Radović, bratanac mitropolita Amfilohija.
Stradanje, povratak i život ovde su usko povezani i meštani su, uz Crkvu Svetog arhangela Gavrila, koja je bila minirana, uspeli da podignu i spomenik ubijenima i nestalima sa imenima 64 meštanina, od kojih mnogi još nisu pronađeni. Udruženje „Kosmetski stradalnici”, koje predstavlja Nataša Šćepanović, neguje sećanje na njih i podstiče sve da pomognu u traženju nestalih: „Mi kao porodice žrtava ne smemo da ih zaboravimo, svake godine dolazimo da podržimo Đedov sabor i da budemo na parastosu našim precima.”
Mnogi od gostiju su prvi put na Kosovu i Metohiji, nekima na majicama piše jednostavno „Vraćam se”, dok drugi nose majice na kojima piše „Fap mašina”. Odlična učenica ovdašnje Osnovne škole „Radoš Tošić” recituje pesmu „Otadžbina” Alekse Šantića, Dušica Filipović govori odlomak iz svog romana „Metohijski sfumato”, nastupa pesnik Jovica Mišković, Kulturno-umetničko društvo „Kopaonik” iz Leposavića, Etno-grupa „Kos” iz Šilova...
„Nas dvoje smo se baš mazili”, kaže profesorka Mitra Reljić dok prilazi veliki crno-beli mačak i traži da mu gosti posvete pažnju. Ožiljci ovih ljudi vidljivi su na svakom koraku, jednako kao i njihova čvrstina, a ovi dani im govore da mogu da budu jaki i da su preživeli.
Mitropolit raško-prizrenski Teodosije zaključio je da „obnova ne biva bez sile božije. Gospod nam daje snagu kojom pobeđujemo ovaj svet. Povratak prognanih u Osojane, posle ruševina, bio je čin vere i blagodarenja Bogu”.
Obeležavanje povratka nikada nije prestalo, a pod imenom „Đedov sabor” održava se peti put i traje dva dana. U okviru programa prikazan je i film „Dobročinitelj” o velikom dobrotvoru Simi Andrejeviću Igumanovu, autora Boška Milosavljevića i scenariste Milana Kićevca.
Sabor organizuju Eparhija raško-prizrenska, parohija osojanska, Dom kulture „Gračanica”, Privremeni organ Opštine Istok, Savez amatera Kosova i Metohije, Dom kulture „Sveti Sava” Istok. Manifestaciju su podržali Kancelarija za Kosovo i Metohiju, Ministarstvo kulture i Opština Istok.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


