Nedelja, 05.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
AKCIJA HUMANITARACA I „ELEKTROKRAJINE”

Spasiće se rode u Banjaluci

Na kritičnim tačkama dalekovoda na kojima stradaju ptice biće postavljene platforme koje će ih zaštiti od strujnog udara
Spasiće se rode u Banjaluci
Селице одмарају на бањалучким крововима (Фото Орнитолошко друштво „Наше птице”)

Od našeg stalnog dopisnika

Banjaluka – Samo u toku minule godine u jednom banjalučkom prigradskom naselju pronađeno je 15 belih roda, zaštićene vrste (Ciconia ciconia), koje su stradale od strujnog udara. Meštane Ramića rastužili su prizori nastradalih ptica, od kojih su mnoge samo posetioci u preletu, a koje su uginule u njihovom susedstvu, pa su o tome obavestili humanitarne organizacije. Ispostavilo se da se većina nesrećnih ptica nalazila ispod dalekovoda, što je potvrdilo sumnju da stradaju zbog kontakta s električnim vodovima.    

U Ramićima se, inače, nalazi gradska deponija. Pticama-selicama iz zapadne Evrope koje migriraju ka jugu je to zgodno mesto da zastanu i nahrane se. Ali su se mnoge od njih tu nastanjivale i svijale gnezda. Iz Ornitološkog društva „Naše ptice” upozorili su da problemi nezaštićenih delekovoda postoje širom BiH.

Ornitolog iz Banjaluke Draško Adamović upozorio je tada da će hiljade ovih krupnih ptica preleteti grad na Vrbasu.

„Dalekovodi su im spavališta, odmarališta i gnezdilišta, a na nekima od njih u Ramićima stradaju i stradaće još mnogo, ukoliko se žarišne tačke, to jest tih nekoliko na kojima ih najviše strada, ne izoluju, odnosno ne naprave odgovarajući izolatori ‒ platforme iznad strujnog dodirnog polja. Briga o njima je značajna jer se radi o trajno zaštićenim vrstama”, kazao je Adamović.

Iz ovog društva su napomenuli da su kapaciteti humanitarnih udruženja ograničeni i da neke od povređenih ptica neretko nema ko da prihvati. Kao poseban problem su istakli to što nijedan od dva entiteta u BiH nije ispunio zakonske obaveze da izgradi prihvatilište za povređene ptice. Takođe, BiH spada u retke zemlje koje nisu potpisnica AEVA deklaracije o migratornim vrstama, koja između ostalog propisuje i obavezu reagovanja u ovakvim situacijama. 

Ipak, prethodnih dana, nadležni u Banjaluci su razmatrali kako da zaštite ove ptice. Zaključeno je da je na jednom lokalitetu u Ramićima neophodna izolacija vodova, dok je na drugim mestima potrebno postaviti posebne platforme na banderama sa gnezdima. Obećano je da će uskoro biti postavljene platforme visine od pola metra do metar. Zahvat će biti izveden nakon što rode odlete, pa će njihova postojeća gnezda biti premeštena na nove konstrukcije.       

Predstavnici Centra za životnu sredinu „Elektrokrajine”, jednog od preduzeća iz sastava „Elektrodistribucije RS” i Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasleđa saglasni su da je neophodno zaštititi ptice od strujnog udara na elektrodistributivnoj mreži. 

„Poseban akcenat stavljen je na mere zaštite belih roda, prevashodno u Ramićima kod Banjaluke. Ove godine nemamo evidentiranih uginuća belih roda i drugih zaštićenih vrsta ptica od strujnog udara”, uveravaju iz „Elektrokrajine”. Plan je da „Elektrokrajina” što pre nabavi zaštitnu opremu koja bi se ugradila na kritičnim tačkama elektrovodova, koji su u nadležnosti ovog preduzeća. Dodaju da „Elektrokrajina” poseduje ISO sertifikat ‒ Sistem upravljanja životnom sredinom i ima usvojen Plan zaštite ptica, u kojem su definisane sve neophodne tehničke mere i postupci. „S tim u vezi, ’Elektrokrajina’ je na vodove postavila izdužene izolatore koji štite manje ptice, dok je za zaštitu većih ptica, poput belih roda, neophodna nabavka druge opreme”, naveli su iz ovog preduzeća. 

Iz Centra za životnu sredinu podsetili su da je ideja o ovoj akciji potekla prošle godine, kada je samo na jednom lokalitetu registrovano stradanje oko 15 belih roda.

„Ramići su posebno značajni jer se rode sve češće hrane na lokalnoj deponiji, dok gnezda prave u okolnim naseljima”, istakao je Igor Kalaba iz ovog centra. 

Dejan Radošević, rukovodilac Odseka za biodiverzitet u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasleđa, naglasio je da su migratorne ptice i druge vrste pod posebnim pritiskom, jer pored klimatskih promena, njihov opstanak ugrožavaju i krivolov, kao i uništavanje prirodnih staništa.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.