Subota, 27.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Više beba, manje brakova

Više beba, manje brakova

Prirodni priraštaj u glavnom gradu negativan je i pored porasta broja rođene dece u 2008. godini. Prema podacima Gradskog zavoda za informatiku i statistiku, uzrok povećanja stanovnika u Beogradu za oko deset hiljada je naseljavanje ljudi iz unutrašnjosti tako da sada u glavnom gradu živi 1.720.000 žitelja.

U Gradskom zavodu za informatiku i statistiku kažu da je u periodu od januara do septembra prošle godine u prestonici rođeno 12.429 beba. U istom periodu 2007. godine svet je ugledalo 11.600 mališana dok su u 2006. godini „rode donele” još manje, tačnije 11.513 „poklona” roditeljima.

Podaci za poslednja tri meseca 2008. godine, odnosno za celu prošlu biće objavljeni tek u aprilu ove godine. Ipak, nije zanemarljiv porast od gotovo sedam odsto novoređenih za period kojim raspolaže gradska uprava.

– Raduje nas povećanje broja rođene dece. Mladi postaju svesni situacije i uvereni da je neophodno imati potomstvo. Nadamo se da će ovaj trend biti nastavljen – rekla je Radmila Vićentijević, načelnik odeljenja Statistike stanovništva pri Zavodu za informatiku i statistiku.

Poslednji značajniji porast u broju rođenih u Beogradu zabeležen je 2001. godine kada je na svet došlo čak 10 odsto više dece u odnosu na 2000. godinu. Razlog tome bile su demokratske promene u Srbiji, ali je ubrzo posle toga nastavljen pad broja novorođenih. Ako je suditi prema statističkim podacima, protekla godina najavila je nov, pozitivan način razmišljanja kod budućih roditelja.

U prvih devet meseci prošle godine broj sklopljenih brakova iznosio je 6.697, a za isti period 2007. godine moglo se čuti čak 6.947 sudbonosnih „da” kod matičara. Poslednji ovako visok broj venčanja zabeležen je 1984. godine. Beograđani su se i više razvodili u 2008. godini. U prvih devet meseci bilo je 1.375 sudskih razvoda, dok je u istom periodu 2007. godine registrovano 1.110 razvoda brakova. Nadležni u Zavodu za statistiku smatraju da podaci o broju razvoda nisu pravovaljani. Kako kažu, razlog za to su dugi sudski procesi koji mogu da traju čak i po 20 godina. Pored toga, naglašavaju u centru za statistiku, postoji i problem sa dostavljanja informacija od strane sudova.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.