Utorak, 14.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
SRBIJA I DALjE OTPLAĆUJE DUGOVE BIVŠE SFRJ

Koliko ćemo još otplaćivati Titove kredite

Preostali dug Srbije po obavezama koje je preuzela iz SFRJ iznosi 815,86 miliona evra
Koliko ćemo još otplaćivati Titove kredite
(ЕПА ЕФЕ - А. Бат)

Srbija i danas otplaćuje kredite koji su uzimani u vreme vladavine Josipa Broza Tita.

Ukupan preostali dug Srbije po obavezama koje je preuzela iz SFRJ, na kraju septembra ove godine iznosio je 815,86 miliona evra, podaci su Narodne banke Srbije.

Obaveze prema Svetskoj banci po reprogramiranim kreditima su 343,28 miliona evra, prema poveriocima Pariskog kluba 290,35 miliona evra, a 144,15 miliona evra prema Kuvajtu, objavila je centralna banka Srbije.

Prema planiranoj dinamici dug prema Svetskoj banci Srbija otplaćuje se do 2031. godine, Kuvajtu do 2034, a prema poveriocima Pariskog kluba do 2041. godine.

Sve te zajmove, uzimali su jugoslovenske vlade u vreme vladavine Josipa Broza Tita od svetskih kreditora tokom sedamdesetih i osamdesetih godina.

Pre nekoliko godina ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je zakon o ratifikaciji četiri protokola koji stvaraju pravni osnov za restrukturiranje dugova Srbije prema Rusiji na osnovu niza međuvladinih sporazuma.

Odgovarajući dokument postavljen je na portalu zvaničnog izdanja pravnih akata. Za otplatu od 1. marta 2022. godine do dana potpisivanja protokola, dug Srbije po izvoznim kreditima iznosio je 102,231 milion dolara i 1,944 miliona evra, po finansijskom kreditu 38,33 miliona dolara, a po obavezama Jugoslavije 2,96 miliona dolara.

Posle političkih promena u Srbiji 2001, Pariski klub poverilaca koga čine najbogatije zemlje sveta, uključujući i Rusiju, odlučio je da se našoj državi oprosti dve trećine duga u vrednosti od 4, 5 milijarde dolara.

Prema dostupnim podacima, početkom osamdesetih u vreme Titove smrti, SFR Jugoslavija bila je dužna između 18 i 20 milijardi dolara.

Ovaj dug bio je rezultat politike intenzivnog zaduživanja tokom 1970-ih, kada je Jugoslavija koristila međunarodne kredite za finansiranje ekonomskog rasta, modernizaciju industrije i infrastrukturne projekte. Međutim, dosta novca je završilo u „bunaru“ odnosno u čuvenim promašenim investicijama o kojima je odlučivala politička vrhuška bez realnih ekonomskih parametara.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.