Tramp balansira između Pekinga i Tokija
Američki predsednik Donald Tramp potvrdio je da će u aprilu posetiti Peking, nakon telefonskog razgovora sa kineskim kolegom Si Đinpingom, koji se ticao trgovine, Ukrajine, ali i Tajvana. Prema navodima kineske državne agencije Sinhua, Si je podsetio na zajedničku borbu Pekinga i Vašingtona protiv fašizma u Drugom svetskom ratu, ističući da je iz tog istorijskog okvira proizašao i poredak koji podrazumeva Tajvan kao deo Kine. Iako Tramp u saopštenju nije posebno pominjao Tajpej, Peking je naveo da je američki predsednik „razumeo značaj ovog pitanja” za kinesku stranu. Istovremeno, sa odbeglog ostrva je stigla oštra reakcija.
Ono što Sijev poziv Trampu čini posebno interesantnim jeste to što dolazi u trenutku kada Japan zauzima najčvršći stav prema Kini kakav nije viđen decenijama, tvrdeći da je bezbednost Tajpeja ujedno i bezbednost Tokija, kako je to izjavila japanska premijerka Sanae Takaiči početkom meseca.
Iako je Kina je pozvala Takaičijevu da povuče reč, čini se da japanski zvaničnici ne odustaju. Tokom posete vojnoj bazi na ostrvu Jonaguni, tek nešto više od 100 kilometara udaljenom od Tajvana, japanski ministar odbrane Šindžiro Koizumi u nedelju je rekao da Japan namerava da rasporedi rakete srednjeg dometa na tom položaju, ali isključivo u odbrambene svrhe. Time su diplomatski ulozi dodatno podignuti.
„Šokantno je da su sadašnji lideri Japana javno poslali pogrešan signal o pokušaju vojne intervencije na Tajvanu, rekli stvari koje nisu smeli da kažu i prešli crvenu liniju koja nije smela biti dodirnuta”, poručio je kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji.
On je dodao da Peking mora odlučno da odgovori na akcije Tokija i da sve zemlje imaju odgovornost da spreče ponovni porast japanskog militarizma. Odgovor Kine bio je zabrana uvoza morskih plodova iz Japana, otkazivanje koncerta japanskih izvođača, smanjenje broja letova i preporuka kineskim turistima da ne posećuju Japan. Istovremeno, kineski ratni brodovi uputili su se u plovidbu pored japanskih ostrva nekoliko dana nakon izjave Takaičijeve.
Tenzije rastu, a Kina preduzima čitav niz mera da ojača svoj strateški položaj ne samo prema Tajvanu već i prema Japanu i Južnoj Koreji. Si Đinping je u septembru u Pekingu ugostio lidere Rusije i Severne Koreje, Vladimira Putina i Kim Džong Una na vojnoj paradi na Trgu Tjenanmen. Šest nedelja kasnije, Si je zauzvrat poslao svog premijera Lija Ćenga na vojnu paradu u Pjongjangu. Oba događaja pokazala su da su tri nuklearno naoružane države, ujedinjene pred Japanom, Južnom Korejom i Tajvanom – od kojih nijedna nije razvila svoje nuklearno oružje.
Očigledno uživajući u ulozi lidera koji rešava ratove u Gazi i Ukrajini, dok je u trenucima napetosti oko Tajvana podjednako važan i za Kinu i za Japan, Donald Tramp je nekoliko sati nakon Sijevog poziva razgovarao i sa japanskom premijerkom. Međutim, on se javno uzdržao od nagoveštaja da li će popustiti pod kineskim pritiskom da promeni višedecenijsku američku podršku Tajpeju. Analitičari smatraju da takva situacija daje dodatnu težinu Americi u pregovorima sa Kinom, s obzirom na to da je Tramp ove jeseni tražio njihovu pomoć u kupovini američke soje, snabdevanju retkim metalima i ograničavanju finansijske i industrijske podrške Rusiji. U skladu sa tim, buduća podrška Vašingtona Tajpeju nesumnjivo će zavisiti od odnosa prema Pekingu, koji još nisu definisani. Iz tog ugla, čini se malo verovatnim da bi Tramp samo prepustio veliku pobedu Pekingu napuštanjem Tajvana. Sa druge strane, postoji opasnost da bi ostrvo moglo biti prodato kao deo „velike pogodbe” između velikih sila, slično onome što se upravo dešava sa Ukrajinom.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


