Utorak, 30.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Jubilej „Američkog Srbobrana”

Jubilej „Američkog Srbobrana”
Први број изашао је 18. јануара 1906. (Фото: Library of Congres)

„Američki Srbobran” je najstariji kontinuirano objavljivani srpski list u Sjedinjenim Američkim Državama i svetu. Prvi broj izašao je 18. januara 1906. godine u Pitsburgu (Pensilvanija), gde i danas izlazi. Osnivač lista i Srpskog pravoslavnog saveza „Srbobran” bila je grupa srpskih imigranata na čelu s Adamom Maravićem, Savom i Petrom Hajdinom, Miletom Kasarom i Simom Lapčevićem. List je prvobitno služio kao organ tog saveza, čiji je zadatak bio očuvanje srpske nacionalne svesti, pravoslavne vere i kulturnog nasleđa srpske dijaspore u SAD. Prvi urednik bio je Milivoj Buzadžić. Programski tekst prvog broja napisao je sveštenik Sava Vojvodić, naglašavajući zadatke saveza i lista: obrazovanje srpske zajednice, očuvanje pravoslavlja i sprečavanje asimilacije.

Tokom Prvog svetskog rata list je podržavao delegate srpske kraljevske vlade, uključujući potpukovnika Milana Pribićevića, u prikupljanju dobrovoljaca. List je bio mesto i za oštre ideološke i političke rasprave između različitih srpskih i jugoslovenskih udruženja u SAD, naročito između udruženja „Srbobran” i „Sloga”, koje su vodili naučnici Paja Radosavljević i Mihajlo Pupin.

Frekvencija izdavanja: 1906–1942. nedeljno do dnevno, zavisno od perioda; 1942–1960. dnevno, osim nedelje i praznika; 1960. nedeljno; 1961–1983. tri puta nedeljno; 1984–1999. nedeljno; od 2000. dvonedeljno.

„Američki Srbobran” izveštavao je o svim važnim događajima u istočnoj Evropi, balkanskim ratovima, Sarajevskom atentatu, Prvom i Drugom svetskom ratu, formiranju Kraljevine Jugoslavije, komunističkom periodu i ratovima na Balkanu devedesetih godina prošlog veka. Objavljuje govore i izjave srpskih i srpsko-američkih lidera, pozive na humanitarnu pomoć, sećanja, intervjue i poeziju.

List je postao centralni publikacioni organ srpske dijaspore u SAD, s posebnim fokusom na Srpsku pravoslavnu crkvu u SAD i Srpsku patrijaršiju, kulturni život dijaspore, festivale, koncerte, sportske događaje, dvojezične članke za očuvanje jezika i kulture.

Među poznatim saradnicima bili su nobelovac Ivo Andrić, Vasko Popa, Miloš Crnjanski, Jovan Dučić, Aleksandar Petrov i Krinka Vidaković Petrov.

„Američki Srbobran” ima najveći tiraž od svih srpskih novina u SAD i prati život srpskih zajednica u mnogim saveznim državama kroz rubriku „Social Gazette”. Tokom vekova izlaženja, list je služio kao kulturni most između starosedelačkih Srba u Americi i novih generacija, pružajući kontinuitet u očuvanju srpske vere, tradicije i nacionalnog identiteta.

Prof. dr Vladimir Grečić

 

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Коста
Када је американски постао "амерички" и зашто? Срби су у то доба писивали о свеучилишту уместо универзитету, писац је био списатељ, амбасада посланство, итд. Ти се изрази данас сматрају "кроатизмима." Ух, бре.
СРБ - 011
Лист се и дан - данас зове АМЕРИКАНСКИ Србобран, а не "Амерички".

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.