Subota, 06.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

SPC danas slavi Ćirilovdan

Svečari ovaj praznik uzimaju i za krsnu slavu
SPC danas slavi Ćirilovdan
Православна икона, детаљ (Фото СПЦ)

Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Svetog Kirila Slovenskog, koji se sa bratom Metodijem smatra osnivačem slovenske pismenosti. Ćirilovdan svečari uzimaju i za krsnu slavu.

Dva brata Konstantin i Mihail rođeni su u Solunu i makedonskog su porekla. Njihov otac Lav bio je visoki vizantijski vojni zapovednik. Majka Marija je bila slovenskog porekla. Lav je preminuo kada je Ćirilo (Konstantin, Kiril, Kirilo) imao 14 godina i ministar Teoktistos, koji je bio logotet pošte, postao je staratelj braći. Najraniju mladost proveli su u Solunu, u to vreme okruženom Slovenima. Metodije je postao upravnik jedne arhontije u istočnoj Makedoniji, a Ćirilo, koji je odrastao na carskom dvoru, nakon završenih filozofskih i teoloških studija, bio je postavljen za bibliotekara Aja Sofije u Carigradu i učitelja filozofije na carigradskoj visokoj školi. Godine 851. postao je član vizantijskog poslanstva arapskom kalifu u Samari da bi sa arapskim teolozima raspravljao o principu Svete Trojice i da bi poboljšao odnose između abasidskog kalifata i Vizantije.

Misije kod Slovena

U doba političkih i crkvenih trzavica, 856. Metodije se povukao u manastir na planinu Uldag, zvanu mizijski Olimp u Maloj Aziji. Malo kasnije je za njim došao i Ćirilo. Po nalogu vizantijskog cara Mihaila Trećeg i Patrijarha Konstantinopolja Fotija, 860. braća su otišla kao misionari među tursko-tatarske Hazare u južnoj Rusiji da bi sprečili širenje judaizma. Ova misionarska misija je bila neuspešna, ali dve godine kasnije angažovani su za novu misiju kod Slovena. Poslanstvo moravskog kneza Rastislava zatražilo je od cara Mihaila episkopa i sveštenike koji će propovedati na staroslovenskom jeziku hrišćansku veru. Car Mihailo se posavetovao sa patrijarhom i celim sveštenim saborom i pozvao na sabor blaženog Konstantina, koje je saopštio želju Slovena. Izišavši od cara, Konstantin je ispričao sve bratu i nekim učenicima.

Po svome običaju Konstantin poče od molitve. Pomognut blagodaću Svetoga Duha, izmislio je brzo potom slovensku azbuku koja ima 38 slova. Zatim je pristupio prevođenju grčkih sveštenih knjiga na slovenski jezik, u čemu mu je pomagao Metodije i učenici. Prevođenje sveštenih knjiga početo je sa svetim Jevanđeljem po Jovanu. Svoj prevod sveta braća su zatim podnela na rasmotrenje caru, patrijarhu i celom duhovnom saboru.

Borba, učenici, smrt

Uspeh njihove misije, mnogobrojni učenici i narodne simpatije izazvali su reakciju protivnika i počela je borba protiv slovenskih misionara, a glavni argument bila je tzv. trojezična teorija prema kojoj postoje samo tri sveta jezika na kojima se mogu vršiti verski obredi: hebrejski, grčki i latinski.

Nakon trogodišnjeg boravka u Moravskoj, braća su pošla na put kako bi episkop zamonašio Metodija i nove slovenske sveštenike. Došavši u Panoniju, neko vreme su se zadržali na dvoru kneza Kocelja kako bi ga upoznali sa svojim radom na slovenskom prevodu crkvenih knjizi. Stekavši i tu mnogo učenika, pošli su u Veneciju, a odatle u Rim, gde se Ćirilo razboleo i ubrzo umro. Sahranjen je u crkvi Svetog Klimenta. Njegove mošti se nalaze u betonskom sarkofagu u kripti crkve i mesto su hodočašća mnogih Slovena.

Metodije se vratio u Moravsku i do smrti se trudio da utvrdi veru Hristovu među Slovenima. Po njegovoj smrti 885, učenici njegovi, petočislenici, sa Svetim Klimentom kao episkopom na čelu, prešli su Dunav i spustili se na jug, gde iz su Ohrida produžili među Slovenima posao koji su Ćirilo i Metodije započeli na severu.

 
Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.