Subota, 18.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Obnova jedine crkve u Velikom Trnovcu

Do hra­mov­ne sla­ve, Sve­tih ca­ra Kon­stan­ti­na i ca­ri­ce Je­le­ne, 3. ju­na, za­vr­ši­će­mo re­kon­struk­ci­ju ove pra­vo­slav­ne sve­ti­nje ko­ja ču­va isto­ri­ju Sr­ba u Bu­ja­nov­cu i Pre­še­vu, ka­že De­jan Stan­ko­vić, pred­sed­nik Cr­kve­nog od­bo­ra u bu­ja­no­vač­koj op­šti­ni
Obnova jedine crkve u Velikom Trnovcu
(Фото В.Ристић)

Bu­ja­no­vac, Ve­li­ki Tr­no­vac – Na šest ki­lo­me­ta­ra od cen­tra Bu­ja­nov­ca na­la­zi se se­lo Ve­li­ki Tr­no­vac u ko­jem po­o­dav­no ži­ve sa­mo Al­ban­ci. Ima ih oko 6.000, te je ovo naj­ve­će se­lo u ko­me ži­vi ova et­nič­ka ma­nji­na u Sr­bi­ji. Ne­ka­da su ov­de ži­ve­li i Sr­bi i Ro­mi, ali je pro­ces ise­lja­va­nja uči­nio svo­je. Osta­la je cr­kva da pod­se­ća na pra­vo­slav­no sta­nov­ni­štvo ko­je je ov­de ne­ka­da ži­ve­lo.

Ne­da­le­ko od cen­tra se­la u ko­jem se na­la­ze dve dža­mi­je, na­la­zi se i cr­kva sa ime­ni­ma ca­ra Kon­stan­ti­na i ca­ri­ce Je­le­ne. Ova pra­vo­slav­na sve­ti­nja go­di­na­ma ne­ma svog sva­ko­dnev­nog pa­ro­ha. Do sa­da se otva­ra­la jed­nom go­di­šnje, na pra­znik 3. ju­na, ka­da se obe­le­ža­va hra­mov­na sla­va.

Od po­čet­ka et­nič­kih su­ko­ba 2000. go­di­ne, ka­da su pri­pad­ni­ci te­ro­ri­stič­ke „Oslo­bo­di­lač­ke voj­ske za Bu­ja­no­vac, Pre­še­vo i Me­dve­đu” (OVBPM) sa te­ri­to­ri­je Ko­so­va i Me­to­hi­je ko­ri­sti­li put pre­ko se­la Do­bro­sin za na­pa­de na pri­pad­ni­ke po­li­ci­je i voj­ske, cr­kva je bi­la za­tvo­re­na. Sa­mo na dan ka­da se sla­ve Sve­ti car Kon­stan­tin i ca­ri­ca Je­le­na cr­kvu su po­se­ći­va­li Sr­bi iz Bu­ja­nov­ca, Pre­še­va i Vra­nja. Tre­ba is­ta­ći i da Al­ban­ci iz Ve­li­kog Tr­nov­ca ni­ka­da ni­su na­sr­nu­li na ovu pra­vo­slav­nu sve­ti­nju.

Ka­ta­nac sa za­ta­ra­blje­nog cr­kve­nog dvo­ri­šta ski­nu­li su maj­sto­ri pred kraj ove zi­me, po­či­nju­ći ra­do­ve na du­go oče­ki­va­noj ob­no­vi.

– Ova pra­vo­slav­na sve­ti­nja ko­ja ču­va isto­ri­ju Sr­ba u Bu­ja­nov­cu i Pre­še­vu. Ve­ru­jem da će­mo 3. ju­na u no­vom ru­hu do­če­ka­ti ver­ni­ke i da će ne ma­lo zah­tev­ni ra­do­vi do ta­da bi­ti za­vr­še­ni – re­kao je no­vi­na­ri­ma De­jan Sto­ja­no­vić, p­redsedn­ik­ Crkveno­g odbora­ u­ Bu­janovc­u, preciziraj­uć­i da ­su u tok­u r­ad­ov­i na p­os­ta­vljanju n­ovih pločica na podu u unutrašnjosti crkve.

– Uz Božiju pomoć i zahvaljujući ovogodišnjoj kumi Jeleni Mihajlović, advokatici iz Vranja sa kancelarijom u Bujanovcu koja je donirala sve keramičke pločice i neophodni građevinski materijal, kao i humanim majstorima keramičarima Saši Petrušijeviću i Nešku Cvetkoviću iz Žuželjice, koji su bez ikakve nadoknade obavili posao postavljanja, pod u Crkvi Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Velikom Trnovcu konačno će imati novi izgled – naveo je Stojanović, koji je zamenik predsednika SO Bujanovac.

Do hramovne slave ima još dosta vremena, a u Crkvenom odboru u Bujanovcu očekuju da će uz podršku donatora koji se javljaju kako bi dali svoj doprinos rekonstrukciji ove crkve završiti sve predviđene radove.

– Neophodno je da obnovimo i spoljašnost crkve, kao i da saniramo krov, da ne prokišnjava, kako ne bi bio uzaludan trud na postavljanju nove podne strukture unutar hrama. Očekujemo i podršku Eparhije vranjske i mitropolita Pahomija, kako bi ovaj poduhvat dobio kontinuitet koji je neophodan i kako crkva ne bi bila otvarana samo jednom godišnje – pojasnio je za „Politiku” Dejan Stanković, koji je i pokrenuo akciju obnove jedine crkve u Velikom Trnovcu.

 

Hram sa dugom tradicijom

Hram u Velikom Trnovcu potiče iz vremena Nemanjića. Porušen je 1878. godine, pre oslobođenja Vranja i ovog područja od osmanlijske okupacije. Crkva je obnovljena 1937. godine, kada je ovde živelo oko 5.000 Srba. Poslednji radovi na rekonstrukciji izvođeni su 1990. godine, kada počinje i okupljanje vernika za hramovnu slavu 3. juna.

 

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.