Ponedeljak, 13.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
BEOGRADSKI SAJAM

Otvoreni Sajmovi građevinarstva i hortikulture

​Sajmovi će trajati do 24. aprila i predstaviće najnovije trendoveu oblasti građevinarstva i hortikulture
Otvoreni Sajmovi građevinarstva i hortikulture
На отварању сајмова, Александра Софронијевић и Драган Гламоћић (Фото Танјуг/ Дејан Живанечвић)

Na Beogradskom sajmu danas su otvoreni 50. Međunarodni sajam građevinarstva SEEBBE i 31. Međunarodni sajam hortikulture Beoplant Fair, koji će trajati do 24. aprila, gde više od 500 izlagača iz preko 30 zemalja predstavlja najnovije trendove i dostignuća u oblasti građevinarstva i hortikulture.

Sajmove su otvorili ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (MGSI) Aleksandra Sofronijević i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić.

Sofronijević je otvarajući SEEBBE rekao da su MGSI i Vlada Srbije strateški posvećeni zelenoj gradnji.

„Više ne samo da farbamo beton u zeleno, već se trudimo da naše gradove, pored toga što postaju otporniji, učinimo i lepšim. U tome su nam pomogle najnovije izmene Zakona o planiranju i izgradnji, koje predviđaju da svaka katastarska parcela na kojoj se gradi mora da sadrži obavezan procenat zelenila, i svi smo u tome zajedno“, rekla je ona.

Sofronijević je naglasila da je Sajam građevinarstva decenijama ogledalo razvoja i znanja naše zemlje i da je najvažniji i najsveobuhvatniji događaj građevinske i arhitektonske industrije u jugoistočnoj Evropi.

Prema njenim rečima, učešće više od 500 izlagača iz zemlje i inostranstva na ovoj četvorodnevnoj manifestaciji jasan je pokazatelj da je Srbija postala važno mesto susreta ideja, investicija, ali i modernih tehnologija.

„Danas, više nego ikad, govorimo o efikasnosti, održivosti, bezbednosti i inovacijama. Upravo ovde, na ovom sajmu, traže se odgovori na ključne izazove moderne gradnje“, rekla je ona.

Sofronijević je takođe naglasila da je građevinarstvo jedan od ključnih stubova ekonomije i nesumnjivo jedan od najvažnijih pokretača ukupnog razvoja Srbije, jer se, kako je dodala, svaki dinar uložen u građevinarstvo višestruko vraća.

Ona je navela da je, prema preliminarnim podacima zasnovanim na rezultatima kvartalnih istraživanja, udeo građevinarstva u BDP-u Srbije u 2025. godini 4,7 odsto, što potvrđuje njegovu značajnu ulogu u strukturi naše ekonomije.

„Ohrabrujući su i podaci o rastu aktivnosti u ovom sektoru, jer je u četvrtom kvartalu 2025. godine zabeležen rast od 10,6 odsto vrednosti završenih građevinskih radova u odnosu na isti period godinu dana ranije, sa posebno izraženim rastom u segmentu visokogradnje od 13,3 odsto, dok je ostalo građevinarstvo zabeležilo rast od 8,8 odsto“, rekla je ministarka.

Ona je takođe naglasila da podaci pokazuju da, osim tri evropske zemlje, i to Češke, Mađarske i Slovačke, sve ostale zemlje u Evropi beleže pad.

Otvarajući 31. Međunarodni sajam hortikulture Beoplant Fair, Glamočić je rekao da ovaj sektor u Srbiji ima veliki, ali nedovoljno iskorišćen, potencijal. Rekao je da hortikultura nije marginalna grana poljoprivrede, već proizvodnja sa visokom dodatom vrednošću koja donosi veći prihod po jedinici površine i stvara nova radna mesta, posebno za male i srednje proizvođače. Prema njegovim rečima, Srbija je prošle godine u sektoru hortikulture ostvarila spoljnotrgovinsku razmenu od skoro 49 miliona evra, ali sa izraženim disbalansom između izvoza i uvoza, što predstavlja prostor za dalji rast. Glamočić je takođe naveo da se cveće trenutno u Srbiji gaji na oko 600 hektara na otvorenom i na oko 270 hektara u plastenicima. „Imamo povoljnu klimu, tradiciju rasadničarenja, znanje i tržište. Srbija je među najpovoljnijim područjima u Evropi za proizvodnju ruža, ali nam je potrebna bolja organizacija, više investicija i jače prisustvo na tržištu“, rekao je ministar.

Glamočić je takođe naglasio da je politika resornog ministarstva usmerena na modernizaciju i jačanje domaće proizvodnje kao zamene za uvoz, ali i na regulisanje tržišta i povezivanje proizvođača.

Kako je naveo, država finansira između 50 i 65 odsto investicija u mašine i opremu, uz podršku do 1,5 miliona dinara po gazdinstvu, dok podsticaji za preradu, pakovanje i marketing dostižu i do 3,5 miliona dinara.

Ministar je podsetio i na ponovno uvođenje direktnih podsticaja za rasadničku proizvodnju, do 700.000 dinara, nakon trogodišnje pauze, što je, kako je naglasio, važna mera za razvoj sektora.

Prema njegovim rečima, država ne može sama da obezbedi napredak, već da je neophodno da se proizvođači udruže, ulažu u kvalitet i fokusiraju na tržište.

„Hortikultura nije samo ekonomija, već i kvalitet života, zelena infrastruktura gradova i odgovor na klimatske izazove“, rekao je Glamočić.

Sajmovi se održavaju u halama 1, 1A, 2A, 2B, 3, 3A i na otvorenom, a radno vreme je od 21. do 23. aprila od 10 do 19 časova, a 24. aprila od 10 do 17 časova.

Cena karte je 800 dinara, a poslovne propusnice 4.800 dinara.

Grupna karta je 500 dinara, dok grupne karte za učenike i studente (uz overenu listu ili indeks) iznose 400 dinara.

Parking za automobile je 300 dinara po satu.

Međunarodni sajam građevinarstva

SEEBBE je specijalizovani međunarodni događaj koji obuhvata najraznovrsnije segmente građevinske industrije, od istraživanja i projektovanja, preko izgradnje i održavanja zgrada, niskogradnje i hidrotehnike, do prezentacije najsavremenijih materijala, građevinskih mašina, uređaja i alata.

Ova četvorodnevna manifestacija promoviše i stare zanate, koji su, kako je rečeno na otvaranju, druga krajnost savremenih informacionih tehnologija i savremenog upravljanja projektima.

Kao završna aktivnost, deo Sajma građevinarstva je i opremanje enterijera.

Učesnici ovog sajma su svi eminentni domaći i strani proizvođači građevinske opreme, distributeri i trgovci opremom i materijalima.

Za posetioce su i ove godine pripremljeni posebni popusti i posebni uslovi plaćanja za proizvode i usluge, prenosi Tanjug. 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.