Nedelja, 12.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Večeras premijera „Šinjela” u Subotici

Večeras premijera „Šinjela” u Subotici
Из представе „Шињел” (Фото Костолањи Деже)

Subotica – U pozorištu „Kostolanji Deže” teku poslednje probe pred premijeru klasika svetske literature – dela „Šinjel” Nikolaja Gogolja. Predstavu režira Kokan Mladenović, a premijera je zakazana za danas u 19.30 časova.

– Gogoljev „Šinjel” je jedno od najčuvenijih svetskih literarnih dela i meni intimno znači nastavak predstave Danila Harmsa, isto jednog ruskog genija, „Zašto magarci stoje na promaji”, koju sam radio za Novosadsko pozorište. Ove predstave tretiram kao diptih, jer smo u teatru u Novom Sadu govorili da su svi režimi mogući zbog apatije i poslušnosti običnih malih ljudi koji gledaju kako da prežive sopstvene živote i tako jureći da preživimo ne shvatamo da smo na mnogo načina zloupotrebljeni od političkih i finansijskih elita, da kako to sada kažu, nadzorni kapitalizam upravlja našim životima, da imamo sve manje upliva u sopstvene odluke, da smo nadzirani sa ovim pametnim telefonima i da se nama manipuliše više nego ikada ranije – kaže Mladenović.

„Šinjel” govori o čuvenom Akakiju Akakijeviću koji je deo sistema. Kod Gogolja, objašnjava reditelj, on je deo jednog biroa za prepisivanje državnih dokumenata i čitavu karijeru i čitav život provodi prepisujući dokumenta koja ne razume, ali je njemu samo važno da ima lep rukopis i da je prepisao tačno, baš onako kako piše.

– Akakij Akakijević radi u jednom državnom uredu za uništavanje dokumenata, imamo tih pet ili šest „distrojera”, uređaja za uništavanje papira, diskova. I u podrumu zgrade vlade, kako kaže priča, Akakij Akakijević uništava sudbine ljudi, uništava tajne dosijee, uništava tajne ugovore, uništava sve ono što je kompromitujuće... Vrlo čudno koincidira predstava sa poslednjim dešavanjima u Budimpešti, sa tim paničnim uništavanjem dokumenata, a mi smo rad na predstavi počeli mnogo pre tih izbora. Sve u svemu, Akakij nema nikakvu svest o tome što radi, on prosto zarađuje sopstvenu platu i nama je pitanje u predstavi možemo li u ovakvim istorijskim vremenima samo raditi svoj posao?” – kaže Mladenović. U scenskoj adaptaciji Gogoljevog dela Akakij Akakijević na samom kraju predstave shvata da je zloupotrebljen i da nikome više nije potreban.

U predstavi igraju Adam Ađaš, David Buboš, Anabela Hodik, Boris Kučov i Andrea Verebeš. Dramaturg je Kornelia Goli, kostime je uradila Marija Kalabić, scenografiju Aleksandra Pecić Mladenović, a muziku napisala Irena Popović Dragović. Koreografiju je osmislila Andreja Kulešević, dok je pomoćnik reditelja Žofia Serda.

Osim u Novosadskom pozorištu, Kokan Mladenović poslednjih meseci radio je predstave u pozorištu „Duško Radović”, potom u Podgorici predstavu „Bolivud”, potpisuje autorski projekat „Karmina Burana” u zagrebačkoj „Gaveli”, te je u prilici da poredi situaciju u pozorišnom svetu.

Prema njegovim rečima došlo je do smene pozorišne publike koja sada od predstava ima drugačija očekivanja.

– Estradizacija pozorišta gotovo je uništila procese rada, da pogotovo u beogradskim pozorištima, ne možete da odnegujete dva meseca rada i da su svi ljudi tu na probama, da se lepo igrate, da istražite neki fenomen kroz sopstvenu predstavu, nego su ti procesi haotični i služe da se napravi proizvod koji će se prodati, a ne umetničko delo. Isto tako ne možemo se praviti da će naša publika biti imuna na svu estradu koju živi, mislim da je dobar deo nove pozorišne publike pomamljen za popularnim ljudima i kao u nekom modernom, bizarnom zoološkom vrtu plaća skupe karte da uživo vidi neku popularnu glumicu ili glumca koje voli uglavnom sa televizije ili filma. Bizarno je da ih i ne zanima šta je to što gledaju, važno im je da su tu i da su što bliže.

Oaza „Kostolanji”

„Šinjel” je četvrta režija Kokana Mladenovića u pozorištu „Kostolanji Deže”.

– Ovaj teatar je neverovatna oaza koja postoji na našim prostorima. Način na koji se ovde radi, igra i duh, to je gotovo nešto što ne postoji kod nas, i svi ovde dolazimo kao u neki azil gde znamo da se još uvek pravi dobro pozorište koje ima želju da nešto važno saopšti, da traga za estetičkim odgovorima koji su dostojni našega vremena – kaže reditelj.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.