Da li se bliži vreme gašenja OHR-a
Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Mi smo na tribinama i samo gledamo kako tako unezvereni ganjate tu ćoškastu loptu, prokomentarisala je Željka Cvijanović pisanje sarajevskih medija koji, povodom varnica između zapadnih zemalja oko izbora novog visokog predstavnika, zaključuju da je politika Republike Srpske sada „u problemu”. Kao razlog navode to što bi Srpska, prema njihovom tumačenju, trebalo da prihvati novog supervizora kojeg favorizuju Sjedinjene Države, a koji bi bio izabran na isti način kao i njegov prethodnik Kristijan Šmit.
Nemački diplomata, na zahtev Vašingtona, napušta Bosnu i Hercegovinu, najverovatnije kao deo dogovora Sjedinjenih Država sa vlastima Republike Srpske. Istovremeno, mogućnost da Upravni odbor Saveta za sprovođenje mira (PIK) na današnjoj i sutrašnjoj sednici nominuje novog visokog predstavnika – koji bi potom, ukoliko se budu poštovale procedure, trebalo da bude potvrđen u Savetu bezbednosti UN – već danima je jedna od glavnih političkih tema. U javnosti se čitav proces uglavnom posmatra kroz prizmu razmimoilaženja Vašingtona i pojedinih evropskih prestonica, uz ocene da su njihovi odnosi u vezi s tim pitanjem ozbiljno narušeni. Zamisao Sjedinjenih Država jeste da to bude poslednji visoki predstavnik, čiji bi mandat bio usmeren na podsticanje dijaloga, a ne na nametanje odluka. No, takav pristup izaziva nervozu u većem delu bošnjačkih političkih krugova, koji su u prethodnim godinama često imali podršku značajnog dela Evropske unije.
Da je na sceni prava diplomatska ofanziva, ali i duboko neslaganje oko budućnosti OHR-a, pokazuje i jučerašnja poseta Sarajevu francuskog ministra za Evropu Benžamena Adada i nemačkog ministra za Evropu Gintera Krihbauma. Oni su juče razgovarali sa zvaničnicima u BiH, a nakon razgovora u Predsedništvu BiH Cvijanovićeva je poručila da strani intervencionizam nije doprineo dijalogu, međusobnom razumevanju, ni jačanju pravne države, već je produbljivao političke krize i nepoverenje.
„Vreme je da se ta era okonča, a da se BiH vrati konstitutivnim narodima i domaćim institucijama na svim nivoima vlasti, u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, što podrazumeva punu reafirmaciju demokratije i suvereniteta”, napisala je Cvijanovićeva na društvenim mrežama.
S druge strane, ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković nakon sastanka sa francuskim i nemačkim ministrima poručio je da „prerano slabljenje OHR-a predstavlja rizik”, dok su zvaničnici iz Berlina i Pariza izrazili podršku suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH, kao i njenoj evropskoj perspektivi. Istakli su i važnost kontinuiranog međunarodnog angažmana i uloge OHR-a do ispunjavanja ciljeva i uslova poznatih kao „pet plus dva”, među kojima je i pitanje državne imovine.
Pored četiri kandidata čija se imena pominju u javnosti, a među kojima se kao najizgledniji izdvaja italijanski diplomata Antonio Canardi Landi, pojedini krugovi spekulišu da bi jedno od mogućih rešenja moglo biti objedinjavanje funkcije šefa Delegacije EU u BiH i visokog predstavnika. Analitičari ukazuju da ko god preuzme ovu funkciju – kojoj je, prema viziji Vašingtona, namenjena uloga postepenog gašenja – neće imati nimalo lak zadatak balansiranja između interesa Evropske unije i Sjedinjenih Država. U javnosti se pojavljuju i nezvanične tvrdnje da je kandidatura Landija, iako dolazi iz Italije, formulisana mimo šireg dogovora sa Briselom, te da je reč o kandidatu koji uživa podršku Vašingtona. Pojedini mediji čak spekulišu da je njegovo ime usaglašeno na relaciji između saradnika Donalda Trampa i italijanske premijerke Đorđe Meloni.
Stav bošnjačkih političkih krugova u ponedeljak je izneo Denis Bećirović, koji je nakon sastanka sa predsednikom Evropskog saveta Antonijom Kostom poručio da „BiH ne može bez OHR-a i visokog predstavnika sa punim ovlašćenjima”. U suprotnom, kako je naveo, postoji opasnost od destabilizacije i ugrožavanja mira.
Cvijanovićeva je na to odgovorila da su jedina istinska garancija opstanka BiH njeni građani, institucije i domaći dijalog, te da nijedan spoljni faktor ne može biti zamena za to. Dodala je da upravo po tom pitanju postoje suštinska neslaganja unutar BiH.
„Naša pozicija je da se OHR u potpunosti zatvori, ali razumemo da je ovo izlazna varijanta za ukidanje nečega što se ne poklapa ni sa evropskim putem ni sa demokratijom. Zagovaram princip suvereniteta i da sami donosimo rešenja”, navela je Cvijanovićeva. Ona je istakla da Republika Srpska podržava okončanje mandata OHR-a, jer je, kako je navela, tri decenije nakon rata došlo vreme da domaće institucije preuzmu punu odgovornost i da stranci više ne donose zakone u BiH.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


