Petak, 05.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Da li se bliži vreme gašenja OHR-a

De­nis Be­ći­ro­vić stra­hu­je od de­sta­bi­li­za­ci­je ako u BiH do­đe su­per­vi­zor bez ovla­šće­nja, Želj­ka Cvi­ja­no­vić od­go­va­ra da ni­je­dan spolj­ni fak­tor ne mo­že da bu­de za­me­na za do­ma­ći di­ja­log
Da li se bliži vreme gašenja OHR-a
(Председништво БиХ)

Od na­šeg stal­nog do­pi­sni­ka  

Ba­nja­lu­ka – Mi smo na tri­bi­na­ma i sa­mo gle­da­mo ka­ko ta­ko une­zve­re­ni ga­nja­te tu ćo­ška­stu lop­tu, pro­ko­men­ta­ri­sa­la je Želj­ka Cvi­ja­no­vić pi­sa­nje sa­ra­jev­skih me­di­ja ko­ji, po­vo­dom var­ni­ca iz­me­đu za­pad­nih ze­ma­lja oko iz­bo­ra no­vog vi­so­kog pred­stav­ni­ka, za­klju­ču­ju da je po­li­ti­ka Re­pu­bli­ke Srp­ske sa­da „u pro­ble­mu”. Kao raz­log na­vo­de to što bi Srp­ska, pre­ma nji­ho­vom tu­ma­če­nju, tre­ba­lo da pri­hva­ti no­vog su­per­vi­zo­ra ko­jeg fa­vo­ri­zu­ju Sje­di­nje­ne Dr­ža­ve, a ko­ji bi bio iza­bran na isti na­čin kao i nje­gov pret­hod­nik Kri­sti­jan Šmit.

Ne­mač­ki di­plo­ma­ta, na zah­tev Va­šing­to­na, na­pu­šta Bo­snu i Her­ce­go­vi­nu, naj­ve­ro­vat­ni­je kao deo do­go­vo­ra Sje­di­nje­nih Dr­ža­va sa vla­sti­ma Re­pu­bli­ke Srp­ske. Isto­vre­me­no, mo­guć­nost da Uprav­ni od­bor Sa­ve­ta za spro­vo­đe­nje mi­ra (PIK) na da­na­šnjoj i su­tra­šnjoj sed­ni­ci no­mi­nu­je no­vog vi­so­kog pred­stav­ni­ka – ko­ji bi po­tom, uko­li­ko se bu­du po­što­va­le pro­ce­du­re, tre­ba­lo da bu­de po­tvr­đen u Sa­ve­tu bez­bed­no­sti UN – već da­ni­ma je jed­na od glav­nih po­li­tič­kih te­ma. U jav­no­sti se či­tav pro­ces uglav­nom po­sma­tra kroz pri­zmu raz­mi­mo­i­la­že­nja Va­šing­to­na i po­je­di­nih evrop­skih pre­sto­ni­ca, uz oce­ne da su nji­ho­vi od­no­si u ve­zi s tim pi­ta­njem ozbilj­no na­ru­še­ni. Za­mi­sao Sje­di­nje­nih Dr­ža­va je­ste da to bu­de po­sled­nji vi­so­ki pred­stav­nik, či­ji bi man­dat bio usme­ren na pod­sti­ca­nje di­ja­lo­ga, a ne na na­me­ta­nje od­lu­ka. No, ta­kav pri­stup iza­zi­va ner­vo­zu u ve­ćem de­lu bo­šnjač­kih po­li­tič­kih kru­go­va, ko­ji su u pret­hod­nim go­di­na­ma če­sto ima­li po­dr­šku zna­čaj­nog de­la Evrop­ske uni­je.

Da je na sce­ni pra­va di­plo­mat­ska ofan­zi­va, ali i du­bo­ko ne­sla­ga­nje oko bu­duć­no­sti OHR-a, po­ka­zu­je i ju­če­ra­šnja po­se­ta Sa­ra­je­vu fran­cu­skog mi­ni­stra za Evro­pu Ben­ža­me­na Ada­da i ne­mač­kog mi­ni­stra za Evro­pu Gin­te­ra Krih­ba­u­ma. Oni su ju­če raz­go­va­ra­li sa zva­nič­ni­ci­ma u BiH, a na­kon raz­go­vo­ra u Pred­sed­ni­štvu BiH Cvi­ja­no­vi­će­va je po­ru­či­la da stra­ni in­ter­ven­ci­o­ni­zam ni­je do­pri­neo di­ja­lo­gu, me­đu­sob­nom raz­u­me­va­nju, ni ja­ča­nju prav­ne dr­ža­ve, već je pro­du­blji­vao po­li­tič­ke kri­ze i ne­po­ve­re­nje.

„Vre­me je da se ta era okon­ča, a da se BiH vra­ti kon­sti­tu­tiv­nim na­ro­di­ma i do­ma­ćim in­sti­tu­ci­ja­ma na svim ni­vo­i­ma vla­sti, u skla­du sa Dej­ton­skim mi­rov­nim spo­ra­zu­mom, što pod­ra­zu­me­va pu­nu re­a­fir­ma­ci­ju de­mo­kra­ti­je i su­ve­re­ni­te­ta”, na­pi­sa­la je Cvi­ja­no­vi­će­va na dru­štve­nim mre­ža­ma.

S dru­ge stra­ne, mi­ni­star spolj­nih po­slo­va BiH El­me­din Ko­na­ko­vić na­kon sa­stan­ka sa fran­cu­skim i ne­mač­kim mi­ni­stri­ma po­ru­čio je da „pre­ra­no sla­blje­nje OHR-a pred­sta­vlja ri­zik”, dok su zva­nič­ni­ci iz Ber­li­na i Pa­ri­za iz­ra­zi­li po­dr­šku su­ve­re­ni­te­tu, te­ri­to­ri­jal­nom in­te­gri­te­tu i ustav­nom po­ret­ku BiH, kao i nje­noj evrop­skoj per­spek­ti­vi. Is­ta­kli su i va­žnost kon­ti­nu­i­ra­nog me­đu­na­rod­nog an­ga­žma­na i ulo­ge OHR-a do is­pu­nja­va­nja ci­lje­va i uslo­va po­zna­tih kao „pet plus dva”, me­đu ko­ji­ma je i pi­ta­nje dr­žav­ne imo­vi­ne.

Po­red če­ti­ri kan­di­da­ta či­ja se ime­na po­mi­nju u jav­no­sti, a me­đu ko­ji­ma se kao naj­i­zgled­ni­ji iz­dva­ja ita­li­jan­ski di­plo­ma­ta An­to­nio Ca­nar­di Lan­di, po­je­di­ni kru­go­vi spe­ku­li­šu da bi jed­no od mo­gu­ćih re­še­nja mo­glo bi­ti ob­je­di­nja­va­nje funk­ci­je še­fa De­le­ga­ci­je EU u BiH i vi­so­kog pred­stav­ni­ka. Ana­li­ti­ča­ri uka­zu­ju da ko god pre­u­zme ovu funk­ci­ju – ko­joj je, pre­ma vi­zi­ji Va­šing­to­na, na­me­nje­na ulo­ga po­ste­pe­nog ga­še­nja – ne­će ima­ti ni­ma­lo lak za­da­tak ba­lan­si­ra­nja iz­me­đu in­te­re­sa Evrop­ske uni­je i Sje­di­nje­nih Dr­ža­va. U jav­no­sti se po­ja­vlju­ju i ne­zva­nič­ne tvrd­nje da je kan­di­da­tu­ra Lan­di­ja, iako do­la­zi iz Ita­li­je, for­mu­li­sa­na mi­mo ši­reg do­go­vo­ra sa Bri­se­lom, te da je reč o kan­di­da­tu ko­ji uži­va po­dr­šku Va­šing­to­na. Po­je­di­ni me­di­ji čak spe­ku­li­šu da je nje­go­vo ime usa­gla­še­no na re­la­ci­ji iz­me­đu sa­rad­ni­ka Do­nal­da Tram­pa i ita­li­jan­ske pre­mi­jer­ke Đor­đe Me­lo­ni.

Stav bo­šnjač­kih po­li­tič­kih kru­go­va u po­ne­de­ljak je iz­neo De­nis Be­ći­ro­vić, ko­ji je na­kon sa­stan­ka sa pred­sed­ni­kom Evrop­skog sa­ve­ta An­to­ni­jom Ko­stom po­ru­čio da „BiH ne mo­že bez OHR-a i vi­so­kog pred­stav­ni­ka sa pu­nim ovla­šće­nji­ma”. U su­prot­nom, ka­ko je na­veo, po­sto­ji opa­snost od de­sta­bi­li­za­ci­je i ugro­ža­va­nja mi­ra.

Cvi­ja­no­vi­će­va je na to od­go­vo­ri­la da su je­di­na istin­ska ga­ran­ci­ja op­stan­ka BiH nje­ni gra­đa­ni, in­sti­tu­ci­je i do­ma­ći di­ja­log, te da ni­je­dan spolj­ni fak­tor ne mo­že bi­ti za­me­na za to. Do­da­la je da upra­vo po tom pi­ta­nju po­sto­je su­štin­ska ne­sla­ga­nja unu­tar BiH.

„Na­ša po­zi­ci­ja je da se OHR u pot­pu­no­sti za­tvo­ri, ali raz­u­me­mo da je ovo iz­la­zna va­ri­jan­ta za uki­da­nje ne­če­ga što se ne po­kla­pa ni sa evrop­skim pu­tem ni sa de­mo­kra­ti­jom. Za­go­va­ram prin­cip su­ve­re­ni­te­ta i da sa­mi do­no­si­mo re­še­nja”, na­ve­la je Cvi­ja­no­vi­će­va. Ona je is­ta­kla da Re­pu­bli­ka Srp­ska po­dr­ža­va okon­ča­nje man­da­ta OHR-a, jer je, ka­ko je na­ve­la, tri de­ce­ni­je na­kon ra­ta do­šlo vre­me da do­ma­će in­sti­tu­ci­je pre­u­zmu pu­nu od­go­vor­nost i da stran­ci vi­še ne do­no­se za­ko­ne u BiH.

 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.