Nove elektrane uz novi dogovor

Trebinje – Nakon inicijative iz Crne Gore za gradnju nove hidroelektrane koja bi koristila vodu iz Bilećkog jezera, koje se delom prostire na teritoriji ove države, u Elektroprivredi RS  kažu da, osim nezvaničnih usputnih kontakata, službenih razgovora o ovoj temi između dve elektroprivrede još nije bilo.

U ERS-u ističu da nemaju ništa protiv toga da elektroprivrede susednih država Hrvatske ili Crne Gore prave studije o budućim elektranama kako bi one mogle da posluže kao osnov u budućim dogovorima, ali napominju da jednostrane odluke sa bilo kog mesta  nisu moguće.

Zvanično još nismo imali sastanke sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore nakon njihove poslednje inicijative, ali smo u poslednjih desetak godina imali niz razgovora o zahtevima iz Crne Gore da im se isporučuje deo energije iz hidrosistema na Trebišnjici. Naš stav je bio jasan – po međunarodnom pravu ne postoji osnov za isporuku struje Crnoj Gori, jer Crna Gora nije ni učestvovala u gradnji ovog hidrosistema. S druge strane, elektroprivreda Hrvatske, kao jedan od investitora, to pravo ima, pa im se po tom osnovu i isporučuje deo energije, podseća Jovo Marić, izvršni direktor za tehnička pitanja u Elektroprivredi RS.

Stav iz ERS-a jeste da se da mogućnost svima koji žele da ulažu u hidrosistem na Trebišnjici, čiji potencijali još nisu u potpunosti iskorišćeni, ali pod određenim uslovima. Pored mogućnosti gradnje novih faza prema Čapljini, Hutovu i prema Platu, postoji varijanta za prevođenje vode iz Bilećkog jezera na pravcu prema Risnu gde bi se voda sa kote od oko 290 metara dovodila tunelom dužine oko 27 kilometara.

– Još u vreme rata Hidroelektrane na Trebišnjici su angažovale "Energoprojekt" da napravi studiju koja će ispitati mogućnost  izgradnje jedne elektrane u Bokokotorskom zalivu, a  tu studiju smo  tada uputili i Crnoj Gori tražeći od njih da se izjasne. Moram priznati da tada nisu bili mnogo zainteresovani. U poslednje vreme, kako se pojavio manjak električne energije u Crnoj Gori, pokreće se to  pitanje, a moram reći da i sa stanovišta HET-a postoji potreba da se izgradi jedna elektrana na obali – smatra Jovo Marić.

Trenutno HE Dubrovnik radi kao protočna, a ne kao bazna elektrana  koja ima svega pet do šest odsto vršne energije. S druge strane, nakon izgradnje tunela Fatničko polje–Bilećko jezero pojavile su se nove količine vode u akumulaciji koje će se izgradnjom druge faze još povećati – ističu u ERS-u.

– U svakom slučaju, postoji želja da se poveća proizvodnja, posebno  vršne energije u sistemu, a nova etapa prema morskoj obali značila bi upravo to. Zato smatram da možemo zajednički graditi elektranu. Ovde su veliki interesi Crne Gore i mislim da možemo naći i zajednički interes, jer ima prostora za sve. Bez obzira na to što već imamo određene dogovore sa Elektroprivredom Hrvatske oko  druge faze HE Dubrovnik, smatramo da postoji mogućnost gradnje elektrane i sa Crnom Gorom, ali  sve mora biti isključivo plod našeg dogovora, a ne bilo čije jednostrane odluke – kaže izvršni direktor za tehnička pitanja u ERS-u Jovo Marić.