Četvrtak, 18.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Put u siromaštvo

Put u siromaštvo
Нада Г. Новаковић

Tranzicija je u zemljama nekadašnjeg socijalizma počela posle 1990. godine. U Srbiji je ona u prvoj deceniji bila „usporena”, a posle 2000. intenzivirana. Njeni najveći gubitnici su manuelni radnici, ali i zaposleni višeg obrazovanja. Procenjuje se da je od 2000.do danas u Srbiji zvanično ostalo bez posla 400.000 ljudi. Oni su povećali broj nezaposlenih. Valja reći da je nezaposlenost postojala i u socijalizmu, ali bila je „prikrivena”. Tokom prve decenije tranzicije ona je samo formalno „zamrznuta” uvođenjem kategorije „prinudnih odmora”, davanjem subvencija propalim firmama i odloženim stečajevima. Posle 2000. ukinuti su „prinudni odmori”, privatizacija je ubrzana, došlo je do simbioze interesa stare i nove ekonomske i političke elite, a pojačan je uticaj „spoljnih faktora”(MMF, Svetska banka). To je direktno uticalo na oblikovanje radnog i socijalnog zakonodavstva, izbor modela privatizacije, uslove privlačenja stranih investicija. Kada se uzme u obzir visok nivo siromašnog stanovništva, isparcelisana sindikalna scena, nedostatak domaćeg kapitala za investiranje, izrazita premoć kapitala nad interesima većine (ne)zaposlenih onda je normalno to što je usledilo. Reč je o padu ukupne zaposlenosti, porastu registrovane i neregistrovane nezaposlenosti, opstajanju značajnog udela „sive ekonomije”, uvećanju armije otpuštenih i novih „gubitnika” tranzicije. Među njima je veoma visok procenat radnika starijih od 50 godina.

Kakvajebudućnost ovih nezaposlenih lica na tržišturada? I bez nadolazeće „svetske finansijske krize” njihova budućnost je loša. Tome doprinose njihove kvalifikacije, odsustvo sopstvenih i državnih sredstava da se prekvalifikuju i započnu novi posao, konkurencija mlađih i obrazovanijih kadrova, propadanje domaćih i stranih firmi, oskudica sredstava za aktivne i pasivne mere pomoći nezaposlenima, propadanje javnih službi (zdravstva, obrazovanja i sl.) koje utiču na veće izdatke (za lečenje, školovanje) i manje šanse da se izvuku iz zone siromaštva. Najnovija istraživanja o siromaštvu u Srbiji potvrdila su činjenicu da je veća verovatnoća pripadanja ovoj grupi nezaposlenih lica – starijih generacija, žena (posebno samohranih majki), onih koji žive u unutrašnjosti zemlje i u staračkim i manjim domaćinstvima. Ako su uz to izbeglice i interno raseljena lica, njihov pad u siromaštvo je ubrzan. Čak ni da je dovoljno „narodnih kuhinja” njihovživot ispod linije siromaštva i dostojanstva ne bi rešio problem na duže staze.

Posledice trpe zaposleni u firmama koje padaju pod stečaj, prodaju se „u bescenje” ili su uspešno prodate, a u njima je primenjeno „novo zakonodavstvo”. Pored toga, otpuštanje s posla je pod različitim uslovima: neki su jednostavno ostali bez posla, zarada, doprinosa za PIO, akcija i otpremnina. Nasuprot njima su još zaštićeni u javnim preduzećima, javnim i državnim službama. Mnogi i od njih će (ili im se to već desilo) ostati bez posla. Zvanični podaci potvrđuju da je među njima sve više starijih radnika.

Čak i ako izuzmemo najveće gubitnike tranzicije (fizičke radnike u firmama koje su propale i ostale dužne zaposlenima i poveriocima), socijalni programi su doneli nove oblike nejednakosti i nepravdi. Jer nije ih uopšte bilo za sve. Osnovicu su određivali država, sindikati i novi kupci. Prema raspoloživim informacijama, otpremnine su se kretale od 50 do 750 evra po godini staža. Najbolje su u tom slučaju prolazili „dobrovoljci” kojima je ostalo malo do penzije, a koji su sa tim parama rešavali deo egzistencijalnih potreba svojih naslednika. Nisu loše prošli ni zaposleni do 10 godina staža, ako su imali bolje obrazovanje i šanse da se zaposle u drugoj firmi ili osnuju svoju. Pored tih zvaničnih otpremnina sledile su i posebne nagrade „bonusi” za menadžere i sl.

Magistar sociologije, istraživač saradnik

Komentari7
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.