Ponedeljak, 08.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Poslednje stanište droplji u Banatu

Poslednje stanište droplji u Banatu
Не воле близину људи: једна од тридесетак великих дропљи у резервату на северу Баната (Фотодокументација „Политике”)

Mokrin – Velika droplja, poznata i kao potrk, najkrupnija je ptica na Starom kontinentu koja ume da leti. Doduše, uz ozbiljnu koncentraciju i zalet, jer njena težina može da dostigne čak 20 kilograma. Preostali primerci ove ptice žive jedino u Španiji, Mađarskoj i na severu Srbije, tačnije Banata, u Specijalnom rezervatu prirode „Pašnjaci velike droplje”, koji obuhvata 5.400 hektara atara između sela Mokrin, Sajan, Jazovo i Banatsko Aranđelovo.

– Reč je o vrlo lepim, ali pre svega opreznim pticama. Nemoguće im je prići na bliže od 300 do 400 metara. Najinteresantnije su s proleća, za vreme parenja. Mužjaci se tada naduvaju i podsećaju na balon. Šepure se oko ženki, ne bi li privukli njihovu pažnju. A one ih naizgled „ne fermaju”, okreću im leđa i kljucaju travu – priča za „Politiku” čuvar rezervata Sava Nedeljkov i dodaje da u rezervatu živi tridesetak velikih droplji. Ženke snesu najviše tri jajeta, na kojima leže 23 dana. Ptice su u ovom periodu i najranjivije, jer se neretko desi da ih napadnu lisice. Opasnost predstavljaju i nesavesni paori koji napasaju stoku po ovim stepama i uništavaju jaja.

Inače, Nedeljkov je jedini stalno zaposleni u Lovačkom udruženju „Perjanica” iz Mokrina, koje se stara o rezervatu. U danonoćnom nadgledanju droplji pomažu mu dvojica čuvara. Rezervat obilaze pešice, a osmatračnicu koriste u krajnjoj nuždi, jer je u vrlo lošem stanju.

– Odavno postoji ideja da se izgradi vizitorski centar u čijem bi sklopu bila i nova osmatračnica. Država nam je za ovo još pre godinu dana odobrila 2,2 miliona dinara. Deo novca je utrošen za izradu glavnog projekta i tu se stalo, jer nikako da dobijemo dozvolu za izgradnju! Zbog toga trpimo i mi, ali i ljubitelji prirode koji bi rado ovde došli da vide ovu prelepu i retku pticu. Osim što bi, izgradnjom vizitorskog centra, rad čuvara bio znatno olakšan, ovakav projekat imao bi i edukativni, ali i turistički značaj – objašnjava Sava Nedeljkov.

S. Miletin

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.