Četvrtak, 11.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Reprogram i novo zaduživanje

Srbija se suočava sa ekonomskom krizom, pre svega, usled manje raspoloživosti inokapitala, što je redukovalo kreditiranje i oborilo domaću tražnju. Stvar dodatno otežava i pad izvoza, uslovljen i padom proizvodnje i uvozne tražnje u skoro svim evropskim zemljama, našim trgovinskim partnerima.

Izvesno je da će u prva dva tromesečja ove godine biti zabeležena negativna stopa rasta proizvodnje (bruto domaćeg proizvoda – BDP), te će se zemlja naći u recesiji. Koliki će pad biti nije lako reći. Industrija će biti u snažnom minusu, pre svega zbog pada metalurgije, hemijske i industrije gume i plastike, industrije građevinskih materijala (doskora „tranzicionih lidera”) i uopšte izvozno orijentisanih grana. Znatan pad čini se izvesnim za trgovinu, finansijsko posredovanje, građevinarstvo. Tendencije za poljoprivredu teško je predvideti, ali posle rodne 2008. i visokih cena bilo bi dobro ponoviti takav rezultat. Stvar bi mogle da poprave telekomunikacije.

Budžetska rupa i otplata javnog duga će odneti oko jednu i po milijardu evra. Pare bi trebalo da se namaknu od prihoda od privatizacije, koncesionih zajmova (i donacija) EU, Svetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke i komercijalnog zaduživanje države, pre svega u inostranstvu. Uz određeni porast poreskih opterećenja i znatno smanjenje javne potrošnje, to će omogućiti pokrivanje (konsolidovanog) budžetskog deficita od oko tri odsto BDP-a.

Glavni problem naše zemlje je visok deficit (tekućeg računa) platnog bilansa uzrokovan pre svega velikim uvozom i malim izvozom. Ove godine će, po svemu sudeći, deficit biti znatno smanjen zbog očekivanog snažnog pada uvoza, ali bi on, ipak, mogao iznositi tri do tri i po milijarde evra (od deset do dvanaest odsto BDP-a). Ako se ima u vidu da bi servisiranje glavnice pristiglog (privatnog i državnog) inoduga ove godine moglo iznositi oko pet, a da bi strane direktne investicije mogle biti oko jednu i po milijardu, dolazimo do jednostavne računice da je neophodno da se Srbija ove godine zaduži oko sedam milijardi evra. Ili da potroši znatan deo deviznih rezervi, a da se za toliko manje zaduži. Ili pak da reprogramira deo dugova koji dospevaju.

Šta će biti od ovoga? Verovatno – kombinacija ove tri mogućnosti. Posle aranžmana sa MMF-om neto devizne rezerve će u ovoj godini biti dve milijarde i dvesta miliona evra veće, te bi na raspolaganju za intervencije na deviznom tržištu bio nešto veći iznos od toga (u skladu s minimumom neto deviznih rezervi usaglašenih sa MMF-om).Preostali iznos neophodan za ravnotežu priliva i odliva deviza morao bi se namaći reprogramiranjem većeg dela kratkoročnih i prispelih dugoročnih dugova i novim zaduživanjem (privatnog i, u manjoj meri, javnog sektora). Posle dogovora u Beču sa velikim bankama, kreditorima naših preduzeća (gde je „žirant” MMF), to se čini ostvarivim i pored snažno smanjene raspoloživosti novca na evropskom bankarskom tržištu – posebno za rizične zemlje poput Srbije.

U ovom scenariju, koji se čini pozitivnim, ali ne i nerealnim, kurs ne bi bio pod preteranim pritiskom. Makroekonomska stabilnost, uslov za kakav-takav privredni ambijent, bila bi održana. Ravnoteža, dakle, uspostavlja se na nižem nivoupotrošnje, odnosno kursa i realnih zarada i penzija. Korekcija je neprijatna iz socijalnog ugla, ali nije snažna i destabilizujuća.

Alternativni scenario sa znatno manjim dotokom kapitala i odsustvom značajnijeg reprograma privatnih inodugova uticao bi na jak udar na kurs i devizne rezerve i značajniji pad uvoza, proizvodnje, izvoza, zarada. Snažno rastući kurs doveo bi kritičan broj preduzeća (i zaduženih građana) do bankrota. Moramo, dakle, delimično finansirati deficit, ako ne želimo naglo i vrlo bolno prilagođavanje.

Recept glasi: MMF, reprogram i novo zaduživanje.

Naučni centar Privredna komora Srbije

Komentari6
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.