Subota, 04.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Hrvatska i Kosovo

Hrvatska i Kosovo

Hrvatska će 8. decembra učestvovati u usmenoj raspravi pred Međunarodnim sudom pravde, gde će braniti pravo Kosova na nezavisnost. Podršku nezavisnosti te pokrajine dala je i Slovenija, ali samo u pisanom podnesku. Neizbežno je da odluku i jedne i druge države Beograd posmatra kao neku vrstu neprijateljskog čina budući da je odbrana suvereniteta u međunarodno priznatim granicama jedan od osnovnih postulata srpske spoljne politike.

Potezi koje su povukli Zagreb i Ljubljana svakako utiču na odnose u regionu, pri čemu naročit značaj ima stav Hrvatske budući da odnosi između nje i Srbije imaju ključni značaj za stabilnost zapadnog Balkana. Odlučujući se za ovakav korak Hrvatska je sigurno pošla od sopstvenog interesa stavljajući u prvi plan „uklapanje” politike koju vodi u osnovne smernice kojih se drže Evropska unija i SAD.

Hrvatska je već članica NATO-a, a kada je reč o priključivanju evropskim integracijama ima mnogo manje prepreka i dilema nego što ih ima Srbija. Za nju je, očigledno, u ovom trenutku važnije kako će na njenu spoljnu politiku gledati Brisel i Vašington nego Beograd i druge zemlje regiona. Zagreb pri tom polazi od pragmatičnog mišljenja da su samoproglašenu nezavisnost Kosova priznale upravo najznačajnije evropske zemlje, od čijeg stava bitno zavise odluke o proširenju „evropske porodice”.

Dodatnu gorčinu iz perspektive Beograda celoj stvari daje činjenica da je doskoro u regionu besneo krvavi rat u kome su među glavnim akterima bili Srbi i Hrvati, a samim tim Srbija i Hrvatska. Otvoreno manifestovanje snažne podrške Kosovu u Srbiji će se otuda tumačiti kao politički revanšizam i nastojanje da se oslabe pozicije ključnog takmaca u regionu, a ne kao želja da se odnosi stabilizuju.

Radikalno narušavanje odnosa sa Hrvatskom neminovno bi sa sobom povuklo dalje komplikovanje odnosa u regionu i verovatno usporilo evropske integracije budući da su stabilni odnosi sa susedima jedan od uslova za ulazak u „evropsku porodicu”.

Hrvatska jeste povukla „neprijateljski potez”, ali on nije u neskladu sa evropskom politikom nego sa interesima Srbije koja nastoji da uđe u EU. Slovenija je bila nešto taktičnija zadržavši se na pisanom podnesku. To suštinski ne menja njen stav u odnosu na Kosovo, ali pokazuje veći stepen zainteresovanosti za dobre odnose sa Srbijom. Pozicija Ljubljane je, ruku na srce, nešto drugačija jer je Slovenija već u EU, dok se Hrvatska tek bori za mesto u evropskoj porodici.

Zagreb u borbi za ulazak u EU pokazuje spremnost da bez pardona „stane na glavu” susedu kako bi se dohvatio sledećeg stepenika, što verovatno jeste pragmatično, ali ne i pohvalno. Jer nijedna država regiona ne može da bude „preseljena” na neko drugo mesto, sve ostaju tu, sve imaju legitimno pravo da se bore za sopstvene interese, ali i obavezu da vode računa o interesima suseda.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.