Četvrtak, 02.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kriza i neke naše zablude

Posle zablude da će Srbiju i srpsku privredu svetska ekonomska kriza zaobići, već duže vreme nam se nameće nova - da se privreda oporavlja i da se krizi bliži kraj. Međutim, statistički podaci i drugi indikatori ukazuju na nešto drugo.

Prema rezultatima Republičkog zavoda za statistiku, industrijska proizvodnja u decembru prošle godine bila je niža nego u istom mesecu 2008. za 1,3 odsto, tako da smo celu 2009, u odnosu na 2008, završili sa smanjenjem proizvodnje od 12,1 procenat. Još jedan podatak ukazuje da nema jasnih signala da je industrijska proizvodnja ušla u oporavak. Kada se indeks industrijske proizvodnje desezonizira, prošlogodišnja decembarska proizvodnja je bila manja od novembarske za 0,1, a u prerađivačkom sektoru čak za 0,8 procenata. Dakle, može se govoriti samo o zaustavljanju osetnijeg opadanja industrijske proizvodnje, a ne o njenom trajnijem oporavku.

Da privreda nije ušla u trajniji oporavak, potvrđuju i podaci o spoljnotrgovinskoj razmeni. Desezonizirani indeks kaže da je u decembru 2009, u odnosu na novembar, izvoz bio manji za 1,6, a uvoz za 10,5 odsto. Celu prošlu godinu završili smo sa izvozom manjim za 24,0 i padom uvoza za 31,9 procenata, računato u dolarima. Doduše, deficit spoljnotrgovinske razmene je smanjen za 39,2, ali je u evrima i dalje visok i iznosio je 7,237 milijardi. Očito, i na osnovu ovih nekoliko podataka, ne naslućuje se početak oporavka srpske privrede.

Prosečna zarada zaposlenih, bez poreza i doprinosa, u decembru 2009. godine iznosila je 36.789 dinara. Nominalno je bila veća nego u odgovarajućem mesecu 2008. za 7,1, a realno za 0,5 odsto. Celu prošlu godinu završili smo sa neto zaradama većim nominalno za 8,8, a realno za 0,2 procenta. Istovremeno se suočavamo s problemom da se neto zarade zaposlenih već mesecima ne isplaćuju za više od 100.000 ljudi, što sve učestalije dovodi do štrajkova, posebno u loše privatizovanim firmama, gde poslodavci ostvaruju profit iako su plate trošak koji oni očito teško prihvataju. Uz to, penzije su celu godinu bile zamrznute, pri čemu su troškovi života u celoj 2009. godini porasli za 8,8 procenata. To sve ukazuje da i u pogledu životnog standarda stanovništva, još uvek nema signala o poboljšanju.

I drugi indikatori ne signaliziraju oporavak srpske privrede. Prema podacima NBS, na dan 19. januara 2010. godine bilo je blokirano 66.348 pravnih subjekata i preduzetnika, sa iznosom zamrznutih sredstava od oko 261 milijarde dinara. Očito, nelikvidnost je jako izražena, pri čemu se oko polovine ukupnih dugovanja privrede odnosi na 25 velikih dužnika, koje čine preduzeća u privatnom i državnom vlasništvu. Uglavnom se radi o monopolskim i oligopolskim strukturama i uvoznim preduzećima, koja koriste svoj položaj na tržištu da dugove plaćaju kad hoće i koliko mogu. Ukupan dug privrede krajem 2009. godine iznosio je 19,7 milijardi evra, od čega je 10,9 milijardi spoljni dug. Ovome treba dodati i znatna dugovanja države prema privredi i stanovništvu. Sve ovo zapravo generiše nelikvidnost, koja otežava oporavak privrede. Isto tako, mala i srednja preduzeća bila bi daleko likvidnija kad bi im veliki dužnici redovno izmirivali obaveze. U takvoj situaciji, država toleriše i neizmirenje plata, poreza i doprinosa zaposlenih u mnogim preduzećima. Njeni poreski i inspekcijski organi ne sankcionišu preduzetnike koji se prema radnicima i državi tako ponašaju. Stoga nije slučajno da su prošle godine dugovanja prema penzionom i socijalnom osiguranju iznosila 120 milijardi dinara, što je čak nešto iznad ukupnog deficita budžeta za tu godinu.

Kriminal i korupcija su takođe velika prepreka bržem privrednom razvoju i izvlačenju privrede iz krize, jer blokiraju, odnosno angažuju velika finansijska sredstva, koja se izvlače iz normalnih tokova reprodukcije. Nadajmo se da će najavljeni obračun s kriminalom i korupcijom doneti odgovarajuće rezultate, ali za sve treba vremena, a ono je naš dosta oskudan resurs.

magistar ekonomije,istraživač tržišta u penziji

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.