Petak, 26.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Probijanje vremenske opne

Probijanje vremenske opne
Плакат филма „Ду­го пу­то­ва­ње кроз исто­ри­ју, хи­сто­ри­ју и по­ви­јест”

Srp­ski pi­sac Mar­ko Vi­doj­ko­vić (1975), hr­vat­ski pi­sac Mi­ljen­ko Jer­go­vić ro­đen (1966) i cr­ve­ni auto­mo­bil mar­ke „ju­go” (1980), tri su glav­na ju­na­ka du­go­me­tra­žnog do­ku­men­tar­ca „Du­go pu­to­va­nje kroz isto­ri­ju, hi­sto­ri­ju i po­vi­jest”, sce­na­ri­ste i re­di­te­lja Želj­ka Mir­ko­vi­ća („Mu­ha­rem, mu­zi­ka oči ži­vo­ta”, „Moj svet”, „Zol­tan”...), „ro­ud mu­vi­ja” ko­ji po­či­nje is­pred spo­men obe­lež­ja u Bjlaj­bur­gu, a za­vr­ša­va se na gra­nič­nom pre­la­zu u Đev­đe­li­ji.

U me­đu­vre­me­nu, Jer­go­vić i Vi­doj­ko­vić će, sme­nju­ju­ći se za vo­la­nom „ju­ga” i pra­te­ći do­brim de­lom tra­su auto­pu­ta „Brat­stvo i je­din­stvo”, pre­ći put od ne­kih tri hi­lja­de ki­lo­me­ta­ra, ba­ve­ći se raz­li­ka­ma u tu­ma­če­nju isto­ri­je na pod­ruč­ju biv­še Ju­go­sla­vi­je i is­tra­žu­ju­ći ka­ko po­de­le u vi­đe­nju pro­šlo­sti uti­ču na sa­da­šnjost i mo­gu uti­ca­ti na bu­duć­nost re­gi­o­na.

Ova­kav sa­dr­žaj, sa ova­kvim ju­na­ci­ma, Mir­ko­vić je sa svo­jim ko­sce­na­ri­stom (i pro­du­cen­tom) Du­ša­nom Ga­ji­ćem, po­sta­vio u in­tri­gan­tan, do­bro sni­mljen (Mi­o­drag Traj­ko­vić) i di­na­mi­čan film, kao du­ho­vi­to i pri­lič­no le­žer­no pu­to­va­nje kroz ne­ke od naj­mrač­ni­jih epi­zo­da ju­go­slo­ven­ske isto­ri­je. Za­pra­vo, kao ne­for­mal­ni čas isto­ri­je, ali naj­vi­še iz ugla dva po­pu­lar­na, kraj­nje opu­šte­na ur­ba­na pi­sca. Za­to se na­ša za­jed­nič­ka kr­va­va isto­ri­ja, hi­sto­ri­ja ili po­vi­jest, o ko­joj se otvo­re­no ov­de pro­go­va­ra, gle­da­njem ova­ko po­sta­vlje­nog fil­ma, lak­še va­ri.

Ne­će se svi slo­ži­ti sa nji­ho­vom „mor­bid­nom igrom broj­ka­ma” is­pred spo­me­ni­ka par­ti­zan­skih žr­ta­va u Blaj­bur­gu, usta­ških žr­ta­va u Ja­se­nov­cu. Ne­će se svi­ma svi­de­ti nji­hov pri­stup Vu­ko­va­ru, di­strik­tu Brč­ko, stav o ko­lo­na­ma srp­skih iz­be­gli­ca iz Hr­vat­ske, nji­ho­va pri­ča o na­ci­o­na­li­zmu ili „raz­bi­ja­nje” isto­rij­skih mi­to­va. Čak mo­žda ni iz­bor sa­go­vor­ni­ka do ko­jih svra­ća­ju, kre­ću­ći se ovim ču­de­snim auto­pu­tem isto­ri­je.

Me­đu­tim, ni­je na­me­ra ni Jer­go­vi­ća ni Vi­doj­ko­vi­ća, ali ni sa­mog film­skig auto­ra, da „is­pi­su­ju” pre­ci­znu i ap­so­lut­no tač­nu isto­ri­ju sa­mo jed­nim fil­mom. Ovo je sa­mo ple­me­nit, pa­žnje vre­dan po­ku­šaj da se raz­ja­sni ve­li­ka me­dij­ska i po­li­tič­ka ma­ni­pu­la­ci­ja ko­ja ne­ka­da­šnjim ju­go­slo­ven­skim pro­sto­ri­ma vla­da i da­nas i da se, bar u ne­kih sat vre­me­na, po­no­vo oži­vi ne­ka­da ve­li­ka i sreć­na ze­mlja, ko­ja je ras­tu­re­na po­hle­pom i mr­žnjom. Ovo je , ka­ko ka­že Jer­go­vić, sa­mo po­ku­šaj pro­bi­ja­nja vre­men­ske op­ne, ka­ko bi se ot­kri­lo šta se za­pra­vo sa na­ma, na­šim lič­nim i za­jed­nič­kim ži­vo­ti­ma u me­đu­vre­me­nu do­go­di­lo.

Pu­tu­ju­ći tro­šnim, cr­ve­nim „ju­gi­ćem” sklo­nim iz­ne­nad­nim kva­ro­vi­ma, Jer­go­vić i Vi­doj­ko­vić is­tra­žu­ju­ći i ko­li­ko isti­na ima stra­na, ba­ve se i pi­ta­nji­ma ko je ko­ga vi­še u Blaj­bur­gu, Ja­se­nov­cu i na Dri­ni, šta ra­di Ti­to­va rod­na ku­ća u da­na­šnjem Ku­mrov­cu, a šta je Stje­pan Me­sić ra­dio u Be­o­gra­du po­čet­kom de­ve­de­se­tih, ka­ko se uči isto­ri­ja u Brč­kom, šta je za­jed­nič­ko dr­ža­vi Ma­ke­do­ni­ji i Alek­san­dru Ma­ke­don­skom, ko je ko­ga i zbog če­ga tu­žio Me­đu­na­rod­nom su­du prav­de, čak i su­du u Stra­zbu­ru... U ra­sve­tlja­va­nju ovih pi­ta­nja, po­ma­žu im hr­vat­ski, srp­ski i bo­šnjač­ki isto­ri­ča­ri, po­li­ti­ča­ri Sti­pe Me­sić i Vuk Dra­ško­vić, ali i ar­hiv­ski snim­ci ko­je je Mir­ko­vić funk­ci­o­nal­no uba­ci­vao u film.

 Ova­ko pu­te­še­stvi­je Mi­ljen­ko Jer­go­vić i Mar­ko Vi­doj­ko­vić su pre­ži­ve­li. „Ju­go” ni­je. De­fi­ni­tiv­no je „umro” na ni­či­joj ze­mlji, iz­me­đu gra­ni­ca Ma­ke­do­ni­je i Evrop­ske uni­je (Grč­ke).

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.