Utorak, 30.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Velike ideje u malim pričama

Velike ideje u malim pričama
Из фил­ма „Тур­не­ја”

Kan- Upr­vih pet tak­mi­čar­skih da­na 63. Kan­skog fe­sti­va­la, na kri­ti­čar­skim li­sta­ma ube­dlji­vo tre­nut­no vo­di „Još jed­na go­di­na” Maj­ka Li­ja, mi­sa­o­ni film ma­le pri­če i jed­no­stav­ne struk­tu­re, a de­li­kat­ne re­ži­je. Sa­mo na pr­vi po­gled ovo je „film ni­o­če­mu”, o sre­do­več­nom brač­nom pa­ru i nji­ho­vim pri­ja­te­lji­ma, jer slav­ni bri­tan­ski re­di­telj ba­ra­ta jed­no­stav­nom i ma­le­nom for­mom da bi, za­pra­vo, iz­neo ve­li­ku ide­ju i po­nu­dio gle­da­o­ci­ma va­žnu su­šti­nu sva­ko­dnev­nog ži­vo­ta, hva­ta­ju­ći ih u mre­žu ta­na­nih i kon­tro­verz­nih emo­ci­ja ko­je se kre­ću od na­de do oča­ja, od ro­đe­nja do smr­ti. Li­je­vo maj­stor­stvo da od or­di­nar­nih ži­vot­nih pri­ča na­pra­vi eks­tra­or­di­nar­ni film i ovog pu­ta je do­šlo do pot­pu­nog iz­ra­ža­ja.

Film­sko maj­stor­stvo ni­je stra­no ni kult­nom ja­pan­skom re­di­te­lju Ta­ke­ši­ju Ki­ta­nu (ovo mu je tek dru­go tak­mi­če­nje u Ka­nu), ko­ji se sa fil­mom „Uvre­da” , po­sle du­go go­di­na, vra­ća te­ma­ma iz svo­jih ra­nih fil­mo­va – ja­ku­za­ma, bor­ba­ma kri­mi­nal­nih kla­no­va, igra­ma mo­ći i nad­mo­ći. U fil­mu Ki­ta­no igra ja­ku­zuve­te­ra­na, ko­ji se na­la­zi usred su­ro­ve bor­be za osva­ja­nje po­zi­ci­je gla­ve fa­mi­li­je u ja­pan­skom pod­ze­mlju. Ki­ta­no­va di­na­mič­na i ko­re­o­graf­sko–stil­ski ma­e­stral­na „Uvre­da”, je film ko­ji će la­ko na­ći obo­ža­va­o­ce i po­što­va­o­ce ši­rom sve­ta.

 U kon­ku­ren­ci­ju sa fil­mo­vi­ma Maj­ka Li­ja i Ta­ke­ši Ki­ta­na, fran­cu­ski ve­te­ran Ber­tran Ta­ver­ni­je ušao je sa pre­ten­ci­o­znom, ko­sti­mi­ra­nom dra­mom, o že­ni ko­ju pri­si­lja­va­ju na uda­ju dok ona vo­li dru­gog čo­ve­ka. Ta­ver­ni­je­ov film je iz­vr­sno sni­mljen i mo­že se do­pa­sti oni­ma ko­ji vo­le ro­man­tič­ne fil­mo­ve epo­he.

Ki­ne­ski tak­mi­čar Vang Šja­o­šu­ji je sa svo­jim fil­mom „Čon­king blus” (da­le­ko je to od „Čon­king eks­pre­sa” Von­ga Kar Va­i­ja), ušao u tr­ku za „Zlat­nu pal­mu” tik pred sam po­če­tak fe­sti­va­la. Šja­o­šu­ji­ev film je ti­pi­čan pro­iz­vod film­skog biv­stvo­va­nja ta­ko­zva­ne še­ste ge­ne­ra­ci­je ki­ne­skih re­di­te­lja ko­ji ne stva­ra­ju na­ci­o­nal­ne spek­ta­kle, već pri­lič­no pe­si­mi­stič­ke fil­mo­ve o ži­vo­tu mla­dih lju­di u pro­vin­cij­skim rad­nič­kim me­ga­lo­pi­li­si­ma, iza sve­ta­la ki­ne­skog pri­vred­nog ču­da.

Na sa­mom po­čet­ku fe­sti­va­la vi­đen je još je­dan fran­cu­ski tak­mi­čar­ski film –„Tur­ne­ja”, slav­nog fran­cu­skog glum­ca i re­di­te­lja Ma­tju Al­ma­ri­ka (tre­nut­no naj­po­zna­ti­ji fran­cu­ski ali i ho­li­vud­ski „ne­ga­ti­vac”). Šar­man­tan i ne­pre­ten­ci­o­zan film, pra­ti gru­pu ka­ba­ret­skih iz­vo­đa­či­ca ko­je u prat­nji svog im­pre­sa­ri­ja (Amal­rik), pu­tu­ju luč­kim gra­do­vi­ma. Amal­rik na film­sku sce­nu do­vo­di za­pra­vo umet­ni­ce ta­ko­zva­ne no­ve bur­le­ske, hi­brid­nog umet­nič­kog po­kre­ta, ko­ji je po­ni­kao na ka­li­for­nij­skoj le­zbij­skoj sce­ni to­kom sre­di­ne 90-ih go­di­na dva­de­se­tog ve­ka. Slu­ži se isto­vre­me­no i ci­ta­ti­ma Ko­let i film za­vr­ša­va mo­no­lo­gom iz dnev­ni­ka ove fran­cu­ske spi­sa­te­lji­ce, u ko­jem se mno­go to­ga ka­zu­je o sud­bi­ni pu­tu­ju­ćih glu­ma­ca ko­ji ži­ve bez se­ća­nja, ža­lje­nja i gri­že sa­ve­sti.

Pr­vi od dva ju­žno­ko­rej­ska fil­ma ko­ji se ove go­di­ne tak­mi­če za „Zlat­nu pal­mu” – „Slu­žav­ka” Im Sang Soa, za­pra­vo je ri­mejk isto­i­me­nog ko­rej­skog kla­si­ka iz 1960. go­di­ne sa re­di­telj­skim pot­pi­som Kim Ki Jun­ga, i ne­u­spe­šni­ji film su­spen­sa od ori­gi­na­la.

U fil­mo­ve ve­li­kih ide­ja sme­šte­nih u ma­le, in­ti­mi­stič­ke pri­če, spa­da i „Čo­vek ko­ji vri­šti” Mo­ha­ma­taSa­le­ha Ha­ru­na, pr­vog re­di­te­lja iz Ča­da ko­ji se ika­da po­ja­vio na Kan­skom fe­sti­va­lu i pr­vog Afri­kan­ca ko­ji se po­sle 13 go­di­na tak­mi­či za „Zlat­nu pal­mu”. Iza pri­če o tro­čla­noj pro­di­ci, kri­je se sna­žna ide­ja o su­rev­nji­vo­sti ge­ne­ra­ci­ja, o mit­skom su­ko­bu iz­me­đu oca i si­na, iz­da­ji i po­ro­di­ce i ide­a­la. Sre­do­več­ni biv­ši svet­ski šam­pi­on u pli­va­nju, u pra­sko­zor­je gra­đan­skog ra­ta u Ča­du pri­nu­đen je, zbog sta­ro­sti,  da ustu­pi po­sao na ho­tel­skom ba­ze­nu svom mla­dom si­nu, ali ka­ko je ne­spre­man da si­đe sa ži­vot­nog i šam­pi­on­skog tro­na ša­lje si­na u rat, zbog če­ga će ga raz­di­ra­ti unu­tra­šnji kri­ci gri­že sa­ve­sti. Iz­vr­stan ma­li film vi­so­ko­re­zo­nant­nih emo­tiv­nih to­no­va.

--------------------------------------------------------------------------

So­fi Fajns: Moj brat na­por­no ra­di u Be­o­gra­du

Je­dan od čla­no­va bri­tan­ske umet­nič­ke po­ro­di­ce Fajns je i re­di­telj­ka So­fi, ko­ja se na 63. Kan­skom fe­sti­va­lu, u glav­nom pro­gra­mu van kon­ku­ren­ci­je, pred­sta­vi­la sa du­go­me­tra­žnim do­ku­men­tar­nim fil­mom „Oko va­ših gra­do­va na­ra­šće tra­va”, u ko­jem sve­do­či o al­he­mič­kom kre­a­tiv­nom pro­ce­su ne­mač­kog sli­ka­ra i skulp­to­ra An­sel­ma Ki­fe­ra.

– Moj brat Rejf na­por­no ra­di, ali je i sre­ćan u Be­o­gra­du. Na­rav­no da me je kon­sul­to­vao, i me­ne i Mar­tu (još jed­na se­stra Fajns, ta­ko­đe re­di­telj) jer smo mi svi bli­ski i ko­ri­sni jed­no dru­gom, ali je to uči­nio još u fa­zi pi­sa­nja sce­na­ri­ja. Sa­da se su­o­ča­va sa ni­zom iza­zo­va u kom­plek­snom pro­ce­su stva­ra­nja „Ko­ra­li­o­na”, iz­ja­vi­la je za „Po­li­ti­ku” So­fi Fajns.

------------------------------------------------------------

De­lon na Kro­a­ze­ti, sti­žu Go­dar i Inja­ri­tu

Da­na­šnji tak­mi­čar­ski dan bi­će po­sve­ćen no­vim fil­mo­vi­ma mek­sič­kog re­di­te­lja Ale­han­dra Gon­za­le­sa Inja­ri­tua i nje­go­vog slav­nog iran­skog ko­le­ge Aba­sa Ki­a­ro­sta­mi­ja. U pro­gra­mu „Iz­ve­stan po­gled”, svo­ju fi­lo­zo­fi­ju o fil­mu i so­ci­ja­li­zmu pred­sta­vi­će le­gen­dar­ni Žan Lik Go­dar. Na Kro­a­ze­ti, po­sle du­žeg vre­me­na, po­no­vo je za­si­ja­lo li­ce iko­ne fran­cu­skog fil­ma –Ale­na De­lo­na, ko­ji je u Ka­nu iz­ja­vio i da „osta­re­li la­vo­vi opa­sno ri­ču”...

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.