Sreda, 15.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Iz Albanije preseljeni na Kosovo?

U Albaniji danas (podaci za 2007) boravi manje stanovnika nego pre 20 godina. A srpsku pokrajinu Kosovo i Metohiju preplavilo je dvostruko više Albanaca nego što je bilo pre NATO agresije na SR Jugoslaviju 1999. godine.

Podaci nemačke obaveštajne službe BND, čija kontrolna mreža drži Albaniju pod lupom već četvrt veka, pokazuju da je u ovoj državi 2007. godine bilo 3,18 miliona stanovnika, dok je osam godina ranije (1999) bilo 3,37 miliona. U evropskim enciklopedijama Albanija se dugo pominje kao zemlja sa najvišim natalitetom na Starom kontinentu. Uprkos tome Albanija je primetno smanjila broj stanovnika, tačnije preselila ih pre svega na Kosovo i Metohiju, ali i u zemlje Zapada.

S druge strane, na Kosovu i Metohiji od 1991, tačnije od 1981. nije bilo prvog popisa stanovništva. Za to vreme broj albanskih žitelja se povećao za više od milion. Procenjuje se da su se mnogi doselili iz Albanije, naročito tokom poslednje decenije.

Signal za masovno preseljavanje Albanaca iz Albanije na Kosovo i Metohiju predstavljao je odlazak srpskih vojnih i policijskih snaga sa teritorije pokrajine u junu 1999. godine, čime je iznuđen i masovan odlazak srpskog civilnog stanovništva. Uprkos ,,kontrolnim” snagama NATO-a, došljaci iz Albanije su koristili silu da bi zaposeli tuđe kuće.

NATO centrala je u maju 2009. i formalno uključila Albaniju u članstvo ove vojne organizacije, a ilegalno masovno ubacivanje albanskog stanovništva iz Albanije u ,,NATO protektorat” na Kosovu i Metohiji brižljivo je prećutkivano u svetskoj javnosti celu deceniju. Niti je pominjano u Ujedinjenim nacijama, niti pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. Prećutkuju to i u ambasadama onih država koje su otvorene u Prištini na tlu srpske pokrajine. Svetska javnost i moderna diplomatija su zatajili i prećutno tolerišu ono što se pred njihovim očima dešava.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.