Fabričke parcele upola cene
Batočina – Slovenačka firma za proizvodnju elektroinstalacija za automobile „Grah automative“ gradi svoju drugu fabričku halu u Batočini. U novom proizvodnom pogonu, površine 4.700 metara kvadratnih, koji će biti završen do kraja godine, posao će dobiti oko 400 radnika. Ipak, jedna lasta ne čini proleće – kaže predsednik opštine Radiša Milošević i naglašava da Batočina mora da „ugosti” i druge kompanije, bilo domaće, bilo strane.
Samo sa novim investicijama, kaže naš sagovornik, Batočina može imati perspektivu, zadržati mlade obrazovane ljude, smanjiti broj nezaposlenih i u budžetu obezbediti sredstva za ulaganja u saobraćajnu i energetsku infrastrukturu, sport i kulturu.
– Šta je jedna Batočina, sa svojih 12.000 stanovnika, u evropskim, pa i u nacionalnim okvirima!? Statistička greška! Kako da ne budemo to? Samo ako privučemo nove investitore. No, za tako nešto potrebno je, pre svega, povezivanje sa drugim opštinama i jedna zajednička, regionalna ponuda kompanijama kojima je Šumadija interesantna destinacija. Mislim da će autoput, koji Kragujevac treba da poveže sa Koridorom 10, ubrzati te procese koji, i pored svih promena u društvu, još uvek velikim delom zavise od politike i partijskih računica ko je gde na vlasti i koliko kome dati novca iz budžeta pojedinih ministarstava i republičkih fondova – kaže Milošević, koji je već šest godina na čelu opštine, a odnedavno i predsednik Regionalnog odbora Demokratske stranke za Šumadiju.
Umesto očekivanog privrednog oporavka i razvoja, Batočina se u godinama posle političkih i ekonomskih promena u zemlji suočila sa nizom problema. Loše privatizacije „pokosile“ su praktično sve firme, a bez posla je ostalo oko 1.000 radnika, što čini polovinu onih koji su i danas u potrazi za radnim mestom.
Socijalne turbulencije nije bilo lako amortizovati, opštinska „kasa“ se teško punila, a o tim vremenima svedoče prazne i ruinirane hale „Kraguja“ i IMB-a, nekada uglednih „Zastavinih“ kooperanata, te trikotaže „Dušan Dugalić“.
– Kad nešto ide loše u mestu u kome živite, onda je lokalna uprava prva na udaru. To je, donekle, razumljivo, budući da svaki opštinski i gradski funkcioner predstavlja neku partiju na vlasti, iako, objektivno, nije imao nikakav uticaj na privatizacione procese. Kad je reč o privredi, mi smo, praktično, morali da krenemo „od nule“. Prvo smo rekli – investirajte kod nas, ovde je sve besplatno, potom smo, kad je varoš malo živnula, investitorima davali besplatno ar zemlje za svakog radnika koga zaposle, a sada svaka kompanija koja hoće da dođe ovde može da računa na beneficiranu cenu građevinskog zemljišta. Parcelu koja joj je potrebna za gradnju fabrike dobija u celini, a plaća samo polovinu zakupljene površine – objašnjava Milošević.
Efikasnost lokalne administracije predstavlja važnu stavku u privlačenju stranih investitora, kaže prvi čovek batočinske opštine.
– Lokacijsku dozvolu za gradnju druge hale „Grah automative“ je dobio za jedan dan. Zahtev su podneli drugog decembra prošle godine, a na dozvoli je, evo pogledajte, isti datum – pokazuje Milošević.
Osim investicije ove slovenačke kompanije, vredne oko 12 miliona evra, Batočina se priprema za dolazak jedne turske kompanije koja želi da pokrene proizvodnju kože i tekstila. Prvi razgovori sa poslovodstvom „Šekil Edera“ iz Istanbula su već obavljeni, a očekivanja su da dogovor o zakupu zemljište i hale bude brzo postignut.
– Imajući u vidu da su svi investitori, bez obzira na to da li su strani ili domaći, oslobođeni plaćanja lokalnih taksa i dažbina tokom prve tri godine poslovanja, očekujem da će pregovori sa turskom kompanijom brzo uroditi plodom – navodi Milošević, napominjući da će sa novim investitorima, gledajući na duže staze, i opštinski budžet, koji sada iznosi skromnih 225 miliona dinara, biti veći.
I pored svih napora koje lokalna administracija ulaže u oporavak privrede, Batočina se i danas nalazi u krugu nerazvijenih opština. Pomoć države je još neophodna, a prve pare iz državnih fondova biće uložene u obnovu saobraćajne mreže i rekonstrukciju centralnog trga, koji je isti kao i 1975, kada je formiran.
Uz pomoć države ova opština bi do kraja godine trebalo da dobije i svoj prvi vodovod. Iako rođeni „na obali“ Morave, Batočinci su decenijama pili isključivo „kragujevačku vodu“.
Brane Kartalović
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


