Ponedeljak, 29.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Nije sve u infrastrukturi

Jedna od najranijih postavki u teoriji ekonomskog razvoja ukazuje na to da mali profit ostvaren u privredi izražava istovremeno nedovoljnu potencijalnu osnovu za investicije potrebne za zadovoljavajući rast. Izlaz iz kruga bespomoćnosti je u podsticanju rasta putem kredita. Međutim, u privredi Srbije se ne ostvaruje maksimalizacija profita i zaposlenosti, iako se u dužem periodu u najvećem stepenu koriste kreditna sredstva iz inostranstva. Bili smo svedoci u najbližoj prošlosti da su inostrani krediti enormno pospešivali uvoz, uslovljavali velika zaduženja radi pokrića platnog deficita i time smanjivali devizne rezerve. Sve se to odražavalo na pad vrednosti domaće valute i na visoku inflaciju. Struktura inostranih kredita nije bila usklađena s potrebama ravnomernog razvoja domaće ekonomije. Razvijale su se delatnosti bankarstva, trgovine, izgradnje nekretnina i sl. koje inostranom tržištu nisu mogle da ponude razmenjivu robu i usluge.

MMF se zalaže za primenu koncepta po kome se izgradnjom infrastrukture stvaraju uslovi za mnogo veće privlačenje direktnih stranih investicija. U skladu s tim danas su u toku ogromna ulaganja, kao i pripreme za dalje investicije u putnu privredu, administrativne, sportske i druge građevinske objekte, u mostove, u poboljšanje gradskih ambijentalnih sadržaja. Ne treba, svakako, unapred sumnjati u mogućnost realizacije navedene koncepcije MMF-a. Ali treba imati u vidu da se tokom ekonomskog razvoja najsudbonosniji trenutak ispoljava upravo prilikom izbora njegovog budućeg osnovnog pravca. Neophodno je da se pre svega sagleda njegova rizičnost. Što je rizik manji prihvatljivost je veća.

Pogledajmo iskustva Irske. Ova zemlja danas raspolaže s mnoštvom infrastrukturnih mreža i objekata. Nasuprot tome, u Irskoj su se ispoljile posledice visokog koeficijenta neuvažavanja rizika. Njena ulaganja su bila usmerena primarno na nekretnine. Pri prvoj pojavi ekonomske krize rizičnost jednostranog razvoja pokazala je svoje slabosti. Posle pada cena nekretnina investitori su napustili ovu zemlju i više se nisu vraćali. Izgrađena infrastruktura nije bila dovoljan razlog da strani investitori plasiraju potreban obim nekreditnog novca u vidu direktnih investicija. Irska je došla do ivice kolapsa. Nije poštovala nužnu strukturisanost prioritetnih delatnosti. Niti je obezbedila potrebne kapacitete za izvoz robe i usluga. Slično se dogodilo u Španiji i Portugaliji i drugim zemljama koje se danas suočavaju s visokim stopama nezaposlenosti. Nemačka je u tome bila izuzetak. Uvek je svoj razvoj zasnivala na izvozu.

U tom svetlu s posebnom pažnjom treba posmatrati našu postojeću politiku maksimalnog opterećivanja budžeta anuitetima po kreditima i ulaganjima u infrastrukturne objekte. Ne treba zanemariti činjenicu da se time direktno povećava stepen siromaštva jer plate i penzije već treću godinu zaredom ne prate visoku inflaciju i rast troškova života. Svojevremeno su znatna bespovratna budžetska sredstva bila usmerena u vidu učešća u investicije ,,Fijata” u Kragujevcu. U tome nije bilo rizika. Sasvim je evidentno da strane kompanije koje u poslednje vreme ulažu znatna sredstva u izvozne poslove, kao što su npr. ,,Panasonik”, južnokorejske kompanije i kompanije koje ulažu u proizvode autoelektrike, koristeći pri tome i naša bespovratna budžetska sredstva, ne vide prepreke za svoja ulaganja u slabostima domaće infrastrukture. Zato je više nego očigledno da bi intenzivnija ulaganja iz budžeta u izvoznu proizvodnju, direktno ili preko subvencionisanja bankarskih kamata, bitno podstakla privredni razvoj. Time bi se stvorile mogućnosti da se ubuduće značajnije uposle izvozni kapaciteti poljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvoda i niza drugih delatnosti. Redukcijom inostranih kredita, čije korišćenje nije najnužnije u vreme trajanja krize, stvorili bi se uslovi za podsticanje perspektivnog razvoja i ostvarenje makroekonomske stabilnosti. Inflacija bi se svela na prihvatljiv nivo, smanjile bi se bankarske obavezne rezerve i plaćanja po repo operacijama. To bi dovelo do sniženja bankarskih kamata i time bi se presudno opredelio ubrzaniji stabilan privredni razvoj.

specijalista za bankarstvo

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.