Utorak, 30.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Svaka lepota je skupa

Svaka lepota je skupa
Брајан де Палма на Лиду

Venecija, Lido – Poslednji film poslednjeg takmičarskog dana,ove godine prilično kvalitetnog Venecijanskog festivala, bio je francusko-nemački erotski triler „Strast”, legendarnog američkog reditelja, scenariste i montažera Brajana de Palme, svojevrsni rimejk filma francuskog reditelja Alena Kornoa.

Majstor horora i trilera, autor od strane publike voljenih filmova: „Keri”, „Lice s ožiljkom”, „Karlitov put”, „Nesalomivi”, „Nemoguća misija”, „Crna Dalija”, u svom novom filmu, po atmosferi i sadržaju, u tradiciji je onoga što je radio u filmovima „Obučena da ubije” i „Zmija u nedrima”. Film „Strast” je sasvim zadovoljavajuća misteriozna priča o smrtonosnoj borbi za prevlast između dve lepe žene iz miljea nemilosrdnog međunarodnog biznisa, čije likove tumače Rejčel Mekadams i Nomi Rapas.

U razgovoru za „Politiku”, čije delove izdvajamo za ovu priliku, objašnjavajući šta ga je navelo da na svoj način replicira Alenu Kornou, Brajan de Palma je rekao:

–Činjenica je da je triler najbolji žanr za vizuelno pripovedanje uz korišćenje određenihelemenata zabave u njemu. Taj žanr nisam radio već 22 godine, od filma „Zmija u nedrima”, a kako volim film Alena Kornoa,pomislio sam da bih mogao da rasvetlim ubistvo na drugačiji način nego što je on to učinio. Njegov scenario sam, zapravo, prepisao,tako da tu nema mnogo iznenađenja,osim što sam dodao mnogo osumnjičenih,tako da dokraja nistesigurni ko je ubica.

Rej­čel Me­ka­dams i No­mi Ra­pas u fil­mu „Strast”

I samu scenu ubistva Brajan de Palma je snimio na sebi svojstven način, koristeći romantiku i nasilje u isto vreme. O tome ovaj reditelj kaže: „Uvek je vrlo nezgodno kada treba da podsetite gledaoca da sada neko treba da bude ubijen. Obično su to napete scene u mirnom domu, ili nešto što ste do sada videli milion puta. Hteo sam nešto drugačije,pa sam podelio ekran,te gledalac s jedne strane može da bude zadubljen u scene prelepog baleta, a sa druge u samoubistvo. Romantika i nasilje, volim tu neobičnost,jer stvara svest o tome da ste u opasnoj zoni.”

Zašto je baš balet „Popodne jednog fauna” bio idealan za ovu scenu erotskog trilera? Na ovo pitanje Brajan de Palma odgovara: „Zato što je u njemu rečo poljupcu smrti. Moja junakinja Izabel poljubiće Kristin poput kakvog mafijaškog bosa kada želi nekoga da ubije, a u koreografiji ovog Debisijevog baleta,kojuje radila Žerom Robins, plesačica iznenada poljubi drugu balerinu u obraz i tako je „skrši”. Isto se događa i mojim junakinjama. U toj sceni koristim nešto za šta je Alfred Hičkok bio majstor – „oko kamere u lice prve osobe”.

U filmu „Strast” ima mnogoseksi scena, erotike i provokativnih dijaloga, što De Palma prikazuje eksplicitno,za razliku od autora originala Alena Kornoa,koji je samo nagoveštavao seksualnu privlačnost između junakinja. O tome De Palma kaže da svojim glumicama ni jednog trenutka nije naložio da poljube jedna drugu ili da budu maksimalno erotične, već da su to one „same uradile i to prilično efikasno”. Kako u „Strasti” ima mnogoscena i detalja kojisu tipičniza njegov rediteljski rukopis, poput crnih ženskih gaćica, seksi igračaka ili scena pod tušem, upitali smo De Palmu može li sebe kao reditelja nazvati i voajerom, na šta je on odgovorio:

–Više volim da snimam žene nego muškarce i to je tako normalno. U ovom filmu obe žene su božanstvene i ne plaše se golotinje. Na kraju, ovo i jeste film o ženama. Film koji sam želeo da snimim digitalnom kamerom, ali i neprevaziđenom tridesetpeticom, jer ja,pre svega,volim lepotu filma. A svaka lepota je skupa!

-----------------------------------------------------------

Jovanovićeva kompozicija i u novom Malikovom filmu

I u filmu „Ka čudu” Terensa Malika, baš kao i u njegovom prethodnom delu „Drvo života”,muzika ima važnu ulogu, a doprinos tome dao je i naš kompozitor Arsenije Jovanović. Iako greškom producenata nepotpisan na špici (greška će uskoro biti ispravljena), poznato je da je Malik i u „Ka čudu” koristio Jovanovićevu muziku– kompoziciju „Kremansko proročanstvo” koja je, kako nam to potvrđuje njen autor, bila i deo Malikovog filma „Tanka crvena linija”...

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.