Petak, 17.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kultura posle nokauta

Kultura posle nokauta

Među kulturnim poslenicima sve su jači glasovi koji opominju da je sistem kulture u Srbiji glomazan i trom, nasleđen još iz vremena socijalizma.

Kultura je u Srbiji već dugo u vanrednom stanju, a poslednji nokaut dobila je prilikom nedavne raspodele budžeta kada je ovom sektoru pripalo 0,62 odsto.

Na debati „Kako preko 0,62 odsto – kultura, strategija, preduzetništvo”, koja je pre tri dana održana u Evropskom centru za kulturu i debatu „Grad”, učesnici su govorili o prevaziđenom sistemu naših kulturnih institucija, o nepisanom pravilu da kada neko ume da obezbedi novac kažu „on ume da se snađe, zato treba dati novac nekome drugom”, o tome da li je preduzetnički duh u kulturi kod nas poželjan ili ne.

Nada Popović-Perišić je rekla da „kultura mora da bude državna briga”, ali problem je baš u tome što je već dugo kultura najmanja državna briga.

Institucije koje dobijaju novac za programe od republike i grada imaju bar psihološku olakšicu u odnosu na nezavisni sektor kulture koji se, uprkos činjenici da često ima i kvalitetnije programe i bolje ideje, najvećim delom snalazi sam.

Na „snalaženje” su prinuđene i institucije na budžetu. Pozorišta, na primer, iznajmljuju sale i holove za druge programe.

Preduzetništvo u kulturi je zahtev vremena. Bez obzira na krizu i sve niži postotak budžeta, nema mesta očekivanju da će novac stići iz državne kase. Kriza bi možda trebalo i da pomogne da se projekti koji ne daju rezultate skinu sa dotacija.

Donošenjem, odnosno sprovođenjem odgovarajućih zakona preobrazio bi se mastodontski sistem kulture u moderniji sistem. To naravno ne znači prepuštanje kulture u celini tržištu niti znači da kulturne institucije treba prepustiti menadžerima koji nemaju veze s kulturom.

U Srbiji je uvreženo mišljenje da kulturni sektor nema potencijala za ekonomski razvoj. Preduzetništvo u kulturi pominje se sporadično i uglavnom od fondacija koje dobijaju pomoć od međunarodnih organizacija. Kod nas su se poslednjih decenija izdvojili pojedinci koji su kreirali danas svetski prepoznatljive manifestacije kao rezultat uspešnog preduzetništva u kulturi (Beogradski festival igre, Beogradska nedelja dizajna, Gitar art, „Mikser”, festival „Krokodil”...). Taj kvalitet država je koliko toliko prepoznala. Ali manje nego neke glomazne svečarske manifestacije i priredbe.

Veoma je važno da država preduzetništvo u kulturi shvati dovoljno bitnim za ekonomski i civilizacijski razvoj. Da preduzme mere za podsticaj preduzetništva u kulturi, ali i da uvidi ekonomski potencijal koji imaju na primer kulturne i kreativne industrije. A ne samo, kao dosad, Egzit i Guča.

Do tada, učićemo od Ivana Tasovca...

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.