Subota, 13.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Uvozimo čak i kamen

Uvozimo čak i kamen
Међународни сајам камена у Крагујевцу (Фото: Б. Карталовић)

Kragujevac – Naš kamen je izuzetnog kvaliteta, nalazišta su raspoređena širom zemlje, mogli bismo i da ga izvozimo, pa je šteta što u Srbiji nema organizovane eksploatacije ovog važnog resursa. Ovo je, u najkraćem, zaključak izlagača, stručnjaka i predstavnika države koji su juče u Kragujevcu prisustvovali otvaranju Međunarodnog sajma kamena „Stoun ekspo 2013“, jedine manifestacije ovog tipa u regionu.

Sajam kamena u Kragujevcu okupio je oko 80 izlagača iz zemlje i inostranstva, uglavnom iz Italije, Bugarske i Makedonije. Reč je o kompanijama koje se bave geološkim istraživanjima i iskopavanjem, a u hali „Šumadija sajma“ svoje proizvode su izložila i preduzeća za proizvodnju mašina i druge opreme za obradu kamena.

Organizator sajma je udruženje „Kamen Srbije“. Predsednik Zoran Đajić, koji se godinama zalaže za masovniju eksploataciju kamena, tvrdi da imamo dobre zakone i propise u ovoj oblasti, ali nam, kaže, nedostaju investitori koji su spremni da ulažu u istraživanja.

– Imamo velika i kvalitetna nalazišta arhitektonskog kamena, ali malo je onih koji žele da se bave eksploatacijom, i pored toga što naši propisi omogućavaju da se do dozvole dođe za dve godine. Imamo kapacitete i za izvoz, ali umesto toga, mi uvozimo čak 90 odsto kamena, uglavnom iz Italije, Hrvatske i Makedonije – kaže Đajić.

Prema rečima Srđana Belija, državnog sekretara u Ministarstvu privrednih resursa, rudarstva i prostornog planiranja, kamen kojim raspolaže naša zemlja po kvalitetu je ravan italijanskom ili hrvatskom, ali je eksploatacija sporadična i gotovo zanemarljiva.

– Mogli bismo i da izvozimo kamen ako bi se više ulagalo u istraživanje resursa. Država traži prave modalitete saradnje sa kompanijama koje su zainteresovane da ulažu u ovu oblast, budući da u Srbiji danas ne postoji industrijska eksploatacija kamena – navodi naš sagovornik.

Boljoj promociji srpskog kamena mogao bi da doprinese i privatni Muzej kamena struganika, koji će u rodnom Paštriću kod Valjeva uskoro otvoriti Predrag Petrović, zaljubljenik u prirodu i vrstan poznavalac istorije istraživanja i iskopavanja kamena u Srbiji.

Osim u graditeljstvu, kamen se, kao postojan materijal, sve više koristi u arhitekturi i umetnosti. Udruženje „Kamena kolonija“ ima stotinak članova i okuplja nekoliko arhitektonskih biroa, vajara i majstora mozaika koji sve više rade po narudžbini.

– Reč je o starim umetnostima još iz doba Rima i antičke Grčke, a ne treba zanemariti ni naše crkveno graditeljstvo. Kamen je sve više u upotrebi kao trajan materijal, a naši članovi i saradnici su sve prisutniji u arhitekturi i uređenju enterijera – kaže Mirjana Knežević koja na kragujevačkom sajmu zastupa ovo udruženje.

Zoran Stevanović, profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu i predsednik Srpskog geološkog društva, kaže da su zbog složene geološke strukture celog Balkana nalazišta kamena u Srbiji izuzetno raznovrsna.

– Kvalitetnog kamena različite strukture ima svuda u Srbiji, naročito u regionu Kopaonika i istočnoj Srbiji, ali bez stručnih geoloških istraživanja nema ni organizovane eksploatacije. Mnogi zanemaruju tu činjenicu, a verujem da bi naša preduzeća imala koristi kada bi se na pravi način posvetila istraživanju i iskopavanju nemetala – navodi Stevanović.

Sajam kamena u Kragujevcu „Stoun ekspo 2013“ biće otvoren do 24. marta, a osim standardnog programa, organizator ove manifestacije prirediće i niz stručnih predavanja.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.