Subota, 27.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Šok za patriotske guslare

Šok za patriotske guslare
Пут осамостаљења (Фото ЕПА)

Crna Gora je država, demokratska i građanska, društvena zajednica, verski i nacionalno vrlo složena, ali, entitet koji je uz sve probleme bio i ostao partner svima u okruženju i u međunarodnoj zajednici, dok su ostali bili, a neki su i danas, veliki problem. U Crnoj Gori je vidljiv nesporno visok stepen međuverskog i međunacionalnog sklada. Crnogorci, Srbi, Albanci, Hrvati, Bošnjaci i mnogi drugi integrisani su u politički i društveni život ove države. Problema ima. Uostalom, ko ih nema. Ali, Crna Gora ih rešava na jedini prihvatljiv način – dijalogom i demokratskom procedurom. Nije pusto ostrvo, samim tim nije imuna na dešavanja u okruženju. Iz okruženja se na Crnu Goru pokušava preliti i ono ružno.

Crna Gora sve to drži na nivou incidenta koji ne može dramatičnije uznemiriti ovu zajednicu. Ipak, treba reći da je u procesima demokratskog oslobađanja svih društvenih potencijala Crne Gore na površinu izbila i patologija koja, u različitim vidovima, posebno političkog organizovanja i političkog stava, traje i danas. Početkom 90-ih 20. veka Crna Gora je imala prvi višestranački parlament od 125 poslanika svrstanih u dve ili tri građanske i desetak i više nacionalnih, pa i nacionalističkih partija različitog etničkog predznaka. Svih prethodnih 16 godina posebno su pojedine stranke srpske nacionalne provenijencije radile sve "da očuvaju" zajedništvo sa Srbijom, i ako su objektivni pokazatelji govorili da je to uzaludan posao. Ostaće upamćeno da je postojala latentna, a u sasvim određenim situacijama i vrlo transparentna koalicija onog dela nacionalnih partija u Srbiji koje su vidljivo konzervativnog, pa čak i nacionalističkog karaktera sa, skoro bez ostatka, svim nacionalnim partijama koje "brane" srpske interese u Crnoj Gori. Tako je bilo i na referendumu o crnogorskoj nezavisnosti, tako je danas kada Crna Gora radi na novom ustavnom iskazu svoje društvene realnosti. Jednom rečju, priča o tome da su Srbi u Crnoj Gori ugrožena nacionalna zajednica, da postoji potreba za posebnom zaštitom iste, napori da se ponovo sinhronizuje aktivnost "terazijskih Crnogoraca" koji su govorili da je crnogorska nacija izmišljotina i da će umreti pre njih, i srpskih nacionalista, sa njihovim političkim servisima, u Crnoj Gori se ponovo pojačava.

Pozivajući se ne više na istoriju, jer se istorija Crne Gore počinje čitati na pravi način, nego na ovovremena dešavanja i njihove rezultate, kao što je poslednji popis stanovništva, kada se 30 odsto građana izjasnilo da pripada srpskom nacionalnom korpusu a 40 odsto crnogorskom, na kome se 63 procenta ukupno popisanih izjasnilo da govori srpskim jezikom, a samo 20 odsto crnogorskim... politički Srbi, a pre svega lideri ekstremnih srpskih nacionalnih partija u Crnoj Gori, dižu veliku galamu zahtevajući da se zaštiti ono što je "nesumnjivo" i dominantno u crnogorskom društvenom biću. Traže nacionalnu federalizaciju Crne Gore, neki od njih priznaju postojanje Crnogoraca i crnogorskoj jezika, dok drugi i dalje insistiraju da Crnogoraca i jezika koji se zove njihovim imenom nema i ne može biti, pa se međusobno politički ćeraju po Crnoj Gori. Pokušavaju rehabilitovati ideju koja je otišla u fusnotu udžbenika istorije, ideju ponovnog utapanja Crne Gore u neke šire patriotske projekte.

Da je popis bio sračunat i da je imao zadatak da obezbedi "političku municiju" za ovu družinu pred neminovni referendum i njegove izvesne rezultate, pokazuju ovi dani. U Crnoj Gori je na sceni antisrpska politika, separatistička i dukljanska, a od njihove najave da će osamostaljenje Crne Gore i Srbije štetiti obema državama, da će se podići berlinski zid, da se neće moći putovati bez pasoša i viza, da se neće moći školovati i lečiti, uz potpuno infantilne političke akcije prikupljanja potpisa "ugroženih Srba" kojima treba obezbediti dvojno državljanstvo, čak neke sa severa preseliti u Srbiju – ostala je samo mučnina kod svih građana Crne Gore, pa i onih koji se izjašnjavaju kao Srbi, ali ne idu za ovim sejačima magle i prašine i patriotskim guslarima.

Poslednja istraživanja šok su za ove patriotske prvoborce. Crnogorskim jezikom govori 35 odsto ispitanih, a srpskim 30 odsto. U strukturi stanovništva građani koji se izjašnjavaju kao Srbi čine manje od 20 odsto ukupne populacije. Eto dokaza za "etnički genocid" u Crnoj Gori. A u stvari, to je odgovor na činjenicu da je 1990. godine bilo devet odsto Srba u Crnoj Gori, a 63 odsto Crnogoraca, da bi za 15 godina, odnosno za dva dana popisa, nestalo 23 procenta Crnogoraca, a procenat Srba porastao preko 20 odsto. Sada su oni koji govore o ugroženosti srpske nacionalne zajednice u Crnoj Gori u strašnom naporu da spreče donošenje novog ustava koji, po zahtevu Saveta Evrope, mora biti ustav građana sa dodatnom zaštitom pripadnika nacionalnih manjina, a ne ustav ravnopravnih naroda.

Crna Gora je država u formiranju. Konačnom i definitivnom. Međunarodno je priznata i tu povratka nema. Jača institucije i unutrašnje demokratske odnose, pažljivo vodeći računa da unapredi verski i nacionalni sklad novim normativnim rešenjima. U Crnoj Gori niko nije ugrožen. Povreda ljudskih prava ima ni manje ni više nego kod drugih. Nema dokaza, radi se o manipulaciji da je ugrožen Crnogorac zato što je Crnogorac, da je ugrožen Srbin zato što je Srbin.

U Crnoj Gori se sve bolje živi ali i Srbi i Crnogorci i Albanci i Bošnjaci i svi ostali i dalje žive teško jer su ovo burna vremena ekonomske tranzicije koja sobom nosi teške socijalne posledice. Priča o ugroženosti jedne nacionalne zajednice, u ovom slučaju srpske u Crnoj Gori, antisrpska je, anticrnogorska i antidemokratska priča. Treba pitati građane Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Srbi, a pripadaju građanskim demokratskim partijama i ima ih više nego u svim patriotskim navodno prosrpskim partijama u Crnoj Gori zajedno. Oni i svi građani Crne Gore znaju da je Crna Gora "kolektivno" ugrožena činjenicom da se mora nositi s teškim posledicama radikalnih promena sistema.

Predsednik kluba poslanika DPS u Skupštini Crne Gore

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.