Petak, 26.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Trgovina je u trendu

Trgovina je u trendu
Трговци најтраженији

Sudeći prema medijima, poslovnoj aktivnosti i zapošljavanju, trgovina je u trendu. Danas je u Srbiji trgovačka kvalifikacija (prema Infostudu) najtraženija na berzi rada. To je svojevrsni paradoks, imajući u vidu decenijama razvijane predrasude o ovoj privrednoj grani i zanimanju. Paradoks je tim veći, jer su upravo kreatori negativnog publiciteta o trgovini profitirali.

Srbi se, međutim, vraćaju predratnoj tradiciji, kada je trgovački esnaf bio moćan i ugledan. Pomenimo Luku Ćelovića Trebinjca i kapetan Mišu Anastasijevića, imućne Srbe, odane državi, blagodarne ljude. Pomenuti trgovci, i ne samo oni, svoj imetak su zaveštali Bogu i narodu. Nakon njihovog dobročinstva, na primer, Beogradski univerzitet do danas nije dobio slične individualne podsticaje naučnog razvoja. Možda aktuelna renesansa trgovine iznedri nekog sličnog dobrotvora?

O našoj tradiciji, pored istoričara, govore i groblja. Konkretno, poučno i nepristrasno. "Ovde počiva ... beogradski trgovac" zapisano je na nekim spomenicima glavne aleje "poslednje adrese" u Ruzveltovoj. Nesumnjivo jasan izraz časti i ponosa vezanog za životnu profesiju. Biti trgovac – nekad je u Srbiji bilo pitanje privilegije i prestiža, o čemu govore pomenuti putokazi.

S Kominternom i njenim sledbenicima profesija trgovca je devalvirana. Komunisti su svoj ideološki sukob sa kapitalističkim idejama na privrednom planu primarno ispoljavali u tretmanu trgovine. U dugom nizu godina trgovačka profesija nije bila "in". Trgovci su bili svojevrstan pandan tzv. poštenoj inteligenciji.

Trgovina je za komesare i demagoge tadašnjeg vremena bila, bar javno, nižerazredna profesija. Na drugoj strani, tadašnja crvena vlastela je značajnu kapitalizaciju ostvarivala baš u trgovini. Tako je bilo i 90-tih, koje mogu biti zapamćene i po tome što su u procesu sive privatizacije devalvirana poznata trgovinska preduzeća (Geneks, Ineks, Robne kuće Beograd) po kojima su Srbija i Beograd bili prepoznatljivi.

U Sloveniji su bili mudriji. Otuda današnja, za domaće trgovce zabrinjavajuća ekspanzija Merkatora, koji, gle čuda, nastade kad i naše nedavno uništene trgovinske institucije, iza kojih je po poslovnim rezultatima zaostajao (npr. Centroprom). Slovenački vodeći trgovci, tako, danas ne boluju početničke bolesti, već godinama forsiraju internacionalizaciju svog poslovanja.

I u vreme socijalizma u Srbiji su živeli ljudi koji su promovisali ideju moderne trgovine i tržišnog poslovanja. Pomenimo učenika i učitelja, praktičara i naučnika, koji bi danas, da su sa nama, bili ponosni razvojem događaja u trgovini Srbije. Ponosni, jer su sebe utkali u ideju modernizacije srpske trgovine. Prvi je Dragan Ivanović, otac nekadašnje Pekabete, koji je izgoreo čuvajući svoju firmu u teškom periodu s početka 90 tih. Drugi je Dragutin Radunović, ugledni profesor Beogradskog univerziteta, koji je proveo radni vek objašnjavajući važnost otvorene privrede i trgovinskog obrazovanja, pionirski se boreći za tržišnu privredu, još šezdesetih godina prošlog veka.

Srbija u celini, a Beograd posebno, zahvaljujući i njima, doživljavaju pravu trgovinsku revoluciju. Da su promene brze, najrečitije govori još uvek prisutna sramežljivost domaćih potrošača, frustriranih u dugom periodu sankcija i nestašica. Razvojem trgovinske konkurencije i otvaranjem zemlje, neminovna je i emancipacija potrošača. A zahtevan potrošač je važan podsticaj razvoju trgovine.

Savremeni beogradski trgovac je, dakle, važan poslodavac i poreski obveznik, svojevrsna tranziciona reinkarnacija nekadašnjih srpskih trgovaca – ako ne po načinu poslovanja – ono bar po uticaju na privredu i društveni razvoj. Srbija time hvata još jedan priključak sa aktuelnim tokovima u evropskoj privredi. Kao što su nekada domaći trgovci, u vreme Hatišerifa, trgovali sa Mlecima i Dubrovnikom, pronoseći Crnogorcima i Hercegovcima srećan glas slobodne Srbije, tako i današnji beogradski trgovci Evropi nude i predstavljaju novo lice države.

docent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu
Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.