Utorak, 14.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Više od filmskog festivala

Više od filmskog festivala
У Јад Вашему – Музеју холокауста (Фото Д. Лакић)

Jerusalim – Jerusalimski Pres klub pokazao je kako se to radi. Bio je vrlo dobar domaćin 24 svetska filmska kritičara – od Meksika, SAD i Kube pa do Srbije – koji su po pozivu stigli na 32. Jerusalim film festival.

Posle svečanog otvaranja festivala u prisustvu i uz veoma duge govore najviših državnih i gradskih zvaničnika (prisustvovao je i predsednik Izraela Reuven Rivilin), bio je prikazan film „Moja majka” Nanija Moretija, a publika u amfiteatru Sultanov bazen (pod otvorenim nebom) bila je u prilici da pozdravi američkog glumca Džona Turtura koji igra jednu od glavnih uloga. Već sutradan usledio je susret sa Renanom Šorom, osnivačem i direktorom Sem Špigel filmskom i televizijskom akademijom, koja nosi ime legendarnog producenta i oskarovca. Ova filmska škola je u poslednjih 25 godina osvojila 16 međunarodnih nagrada za filmsku školu najboljeg programa, a njeni studenti više od 380 nagrada na festivalima širom sveta, uključujući i Kustendorf (za najbolje studentske filmove). Njen osnivač Renan Šor zbog ovakvih rezultata izabran je i za predsednika Asocijacije evropskih filmskih škola, a njegove aktivnosti podrazumevaju i iniciranje čak četiri izraelska filmska fonda.

U istom danu, svetski filmski kritičari posetili su i čuvenu jerusalimsku Međunarodnu filmsku laboratoriju koju je i osnovala filmska škola Sem Špigel s namerom da podrži produkciju i postprodukciju dugometražnih igranih filmova najtalentovanijih mladih autora iz celog sveta. Posle laboratorija u Sandensu i Torinu, jerusalimska je treća ovakve vrste u svetu.

Da se u Izraelu, a naročito u Jerusalimu, posvećuje izuzetna pažnja edukaciji filmskih autora, pokazalo se i tokom posete  Filmskoj školi „Maleh“. Ovde mladi studenti uče o moći medija i digitalnoj eri, snimaju svoje filmove inspirisane jevrejskom tradicijom, izraelskim iskustvom i zapadnim kulturnim vrednostima, kojima treba da doprinesu svojoj lokalnoj zajednici.

Boravak kritičara podrazumevao je i učešće u panel diskusiji na temu „Izraelski film u očima inostranih kritičara“, koji je bio organizovan od strane Asocijacije kritičara Izraela. Hteli ne hteli, diskusija se razvijala i u pravcu odnosa između Izraela i Palestine, sa posebnim osvrtima na prošlogodišnje nemile događaje u Gazi, tako da se sa teme filma prešlo u oblasti čiste politike... Odmah posle usledila je i nezaboravna tura „Tačka gledišta“ s kojom je predstavljena jerusalimska Sezona kulture, nezavisna i neprofitabilna organizacija, zahvaljujući čijim aktivnostima kulturni život Jerusalima poslednjih godina postaje sve bogatiji. Zahvaljujući ovoj turi upoznala sam i samo srce čuvenog jerusalimskog muzičkog festivala koji se održava među zidinama starog grada krajem avgusta, tik ispod Davidove kule (jerusalimski „Egzit“).


Iz dokumentarca „Sport: Izraelsko-palestinski filmski projekat“ šest izraelsko-palestinskih mladih autora (Foto Dokumentacija Jerusalimskog festivala)

 Izložbe video radova, filmskih plakata i fotografija bile su dostupne u jerusalimskom „Hensen hausu“, a filmovi u predivnim prostorima jerusalimske Kinoteke i Medijateke. Tu su viđeni i najnoviji igrani i dokumentarni izraelski filmovi. Među njima i igrani film „Čovek u zidu“ Evgenija Rumana, uzbudljiva psihološka drama čija se radnja „vrti“ oko iznenadnog nestanka čoveka koji je otišao da prošeta psa i nije se vratio kući. Film je snimljen za šest dana, u jednom stanu u Tel Avivu za svega sto hiljada dolara, ali je njegova snaga veća i moćnija od mnogih visokobudžetskih filmova koje sam gledala.

 Kao veoma dobri filmovi pokazali su se i izraelski dugometražni dokumentarci, među kojima i „Kroz tebe princezo“ Ida Hara, koji prati sudbinu medicinske sestre odrasle u sirotinjskom delu Nju Orleansa kojoj je muzika ljubav, a Jutjub scena za predstavljanje sopstvenih muzički vizija. Veoma snažan je i dokumentarac „Vita Activa, duh Hane Arent” rediteljke  Ade Ušpic, intelektualna i lična biografija slavne nemačke filozofkinje jevrejskog porekla.

 Posebnu pažnju imao je omnibus „Sport: Izraelsko-palestinski filmski projekat“ kojeg čine filmovi (igrani i dokumentarni) šest mladih izraelskih i palestinskih autora. Tema je sport, a pristupi temi različiti. Svaki film ponaosob reflektuje lični umetnički pristup i tačku gledišta, ali i hrabrost samih autora. Zanimljivo je da se ovaj projekat nastavlja u kontinuitetu, kao dobar vid saradnje između palestinskih i izraelskih mladih filmskih autora, koji dele život u zajedničkom gradu – svetom Jerusalimu...

Kusturičina „Gernika“ i Lustigov Oskar

Uz razgledanje istorijskog jezgra Jerusalima uz stručno vođstvo profesora arheologije sa jerusalimskog univerziteta, za kraj boravka bila je organizovana i tročasovna poseta Brdu sećanja na kojem se nalazi Jad Vašem – Memorijalni centar za jevrejske žrtve i heroje holokausta. U tom velelepnom zdanju izvanredne arhitekture i nenadmašno kreativne stalne muzejske postavke, nalazi se i istraživački centar i Medijateka (osnivač je Stiven Spilberg) u kojoj se čuvaju (i digitalizuju) arhivski materijali, ali i filmovi o žrtvama i herojima holokausta. Jedan od filmova o kojem će vam direktorka Medijateke rado govoriti jeste i diplomski film „Gernika“ Emira Kusturice čija se kopija čuva u Jad Vašemu, u koji je već stigla statueta Oskara i to ona koju je kao nagradu osvojio producent Branko Lustig za film „Šindlerova lista“ Stivena Spilberga. Lustig će zajedno sa predsednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović boraviti u Jerusalimu sledeće nedelje, gde će i zvanično pokloniti svog Oskara Memorijalu Jad Vašem na trajno čuvanje...

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.