Utorak, 23.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kradu sa kopna i sa dna mora

Kradu sa kopna i sa dna mora
Рониоцио дносе „подводно благо” (Фотодокументација „Политике”)

Budva – U Crnoj Gori, posebno na njenom primorju, ljubitelji starina istražuju i kopno i podmorje. Rade to tokom žarkih letnjih meseci kada je uz obalu neopisiva gužva, ali i zimi, kada je predeo uz more pust pa imaju prostora za „manevar”. Čine to kako bi se domogli vrednih eksponata. Pohare kulturno-istorijskog blaga dešavaju se u kontinuitetu, a saldo ukradenog gotovo niko ne pravi.

Najugroženije je Crnogorsko primorje, koje obiluje sakralnim, muzejskim i drugim objektima u kojima je pohranjeno ogromno blago iz burne prošlosti ovih krajeva. Najveće „interesovanje” vlada za muzeje i crkve na seoskom području, odnosno za one udaljenije od urbanih celina.

Još nije rasvetljena jedna od najvećih pljački do sada, u Muzeju starog kapetana u Baošićima. U kamenu kulu iznad magistralnog puta u šumarku, koji je skriva, lopovi su upadali u više navrata. Pokradeno je oko 2000 eksponata koje je pokojni Miroslav Štumberger, pomorski vuk koji je sam ovde živeo sakupljao tokom celog svog života dugog maltene ceo vek. Mahom su svi bili vezani za more, brodove i podmornice na kojima je radni vek proveo skromni Slovenac. On je svoje blago zaveštao hercegnovskoj opštini. Pored eksponata koji su sakupljeni sa morskog dna, amfora i drugih skupih predmeta, tu su se nalazile i retke knjige. Nije nikada ustanovljeno ko je upadao u Muzej starog kapetana i odnosio blago.

Lopovi su upadali i u crkvu Svetog Eustahije u Dobroti kraj Kotora. Sa konstrukcije jedne skele spustili su se niz zvonik visok 32 metra u upali u crkvu. Skalpelom su izrezali vredne slike iz ramova. Radilo se o deset slika koje predstavljaju „križni put” – scene Isusovih muka, smrti i pokopa, tradicionalne ikonografije u katoličkoj baroknoj umetnosti iz 18. veka, veoma vrednoj. Uhvaćeni su neki maloletnici zbog krađe, ali to nije sprečilo druge da nastave da kradu.

Posebnu pažnju lopova su naročito privlačile pravoslavne crkve i manastiri u zaleđu obale Crne Gore. U tri perioda gotovo je desetkovano blago čuvene ikonopisne škole Rafailović-Dimitrijević iz Boke Kotorske. Vredne ikone ukradene mahom iz seoskih crkava prodavane su širom Evrope, na pijacama umetnina. Trgovalo se i delovima ikonostasa, zlatnim i srebrnim krstovima, panagijama, putirima i drugim crkvenim mobilijarom. Najveći broj krađa nikada nije razjašnjen.

Meta kradljivaca je i arheološko blago juga Crne Gore. Iz čuvene budvanske nekropole (grčki i rimski period) koja je otkrivena prilikom iskopavanja temelja za hotel „Avala” nestalo je antičko zlato. Prstenje i ogrlice, izuzetne vrednosti krase danas privatne kolekcije širom bivše Jugoslavije, a ima ih i u inostranstvu. Pre neku godinu lopovi su odneli vredne amfore sa slabo zaštićenih rimskih mozaika u Risnu. I one su verovatno prodate na svetskim pijacama po ceni od 2.000 do 5.000 evra.

Pravi haos vlada u podmorju južnog Jadrana, gde ronioci pirati već decenijama pustoše morsko dno. Njihov cilj su amfore sa grčkih i rimskih brodova. Čerupali su dakako i druge eksponate sa potonulih brodova. U najnovije vreme samozvani ronioci, koji se „štite” legitimacijama sportskih udruženja, napadaju i arheološke lokalitete u podmorju koji nisu stručno obrađeni, odnoseći predmete kojima je mesto u pomorskim muzejima.

Nažalost za sada se krađe samo konstatuju. S druge strane, nadležni ne čine mnogo da se zaštite sakralni objekti, galerije, arheološki lokaliteti, ali i samo morsko dno. Nema dovoljno čuvara, video nadzora i drugih vrsta obezbeđenja. A svima je jasno da će Crna Gora biti mnogo siromašnija pred kulturnim svetom nego što jeste.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.